Prije nego što se upustim u bilo kakve detaljnije elaboracije priprema za nadolazeću turističku sezonu te predstavljanja naših očekivanja od nje, moram se vratiti nekoliko godina unatrag. Zašto? Zato što u javnom diskursu kolektivno često spominjemo riječ 'povratak' u kontekstu turizma i poslovnih rezultata naših turističkih kompanija u ljetnoj sezoni. Kao što znamo, hrvatski je turizam 2019. bio na svom dotadašnjem vrhuncu, a turistički trendovi su apsolutno nedvosmisleno ukazivali na to da brojke neće stati na ostvarenom u konkretnoj godini. Međutim u međuvremenu se dogodilo ono što se dogodilo, a pritom mislim na više globalnih faktora koji su nas natjerali da zastanemo i dobro razmislimo o svojim sljedećim koracima, bez kojih danas ne bismo imali ni potrebe razmišljati ili govoriti o bilo kakvom 'povratku' jer bi se naš turizam vjerojatno nastavio kretati na zacrtanoj uzlaznoj putanji.

Međutim propitivanje 'što bi bilo kad bi bilo' ne vodi nas nikamo. Unatoč svim okolnostima izazvanim pandemijom koronavirusa, ACI je zadržao, pa čak i ojačao, položaj regionalnog lidera u nautičkom turizmu, neosporan status jednog od vitalnih nositelja cjelokupnog nacionalnog turizma te ulogu predvodnika u zelenoj energetskoj tranziciji u nautičkom sektoru na mediteranskom području. U tom smislu očekujemo daljnje povećanje potražnje za našim uslugama, a posebice u ovoj godini, u kojoj kao najveći lanac marina na Mediteranu slavimo jubilarnih 40 godina poslovanja.

To prije svega očekujemo temeljem brojnih faktora i turističkih trendova koji ukazuju na nepobitan oporavak globalnog, pa tako i našeg turizma. A da su se trendovi iz pretpandemijskog razdoblja vratili na velika vrata, najbolje svjedoči činjenica da je ACI u 2022. godini ostvario najveće poslovne prihode, od čak 247,2 milijuna kuna, u svojoj 40 godina dugoj povijesti. EBITDA Društva u proteklom je razdoblju dosegla vrijednost od 101 milijuna kuna, što je porast od 21 posto u odnosu na godinu ranije.

Ipak, pritom moram naglasiti da je poslovna godina 2022. za nas bila izrazito izazovna u više segmenata, posebice s obzirom na potrebu balansiranja učinaka rasta inflacije, rasta troškova energenata, roba i usluga te povećanog obujma posla u marinama. Stoga su prošlogodišnji poslovni rezultati prije svega odraz dugogodišnjeg zajedničkog rada i truda svih naših kolega te odluka koje smo zajedno donosili. U našim marinama rasprostranjenim diljem Jadrana, od Umaga do Dubrovnika, te u upravnoj zgradi u Rijeci zaposleno je više od 300 djelatnika. Mnogi od njih u ACI-ju su od samih početaka. Ne trebam ni spominjati koliko su iskustva svi oni stekli u svom dugogodišnjem radu i koliki su doprinos dali ne samo ACI-ju, već i cjelokupnom hrvatskom nautičkom turizmu. No zbog te starosne strukture i odlazaka kolega u mirovinu u idućim godinama očekujemo veći odljev radne snage.

I mi ćemo se suočiti s izazovom koji je već prisutan u većem dijelu hrvatskog turističkog sektora. Aktivno promišljamo o tom problemu već sada te smo, nakon konstruktivnih sastanaka koje je Uprava Društva prošle godine održala s predstavnicima Sindikata, krajem godine potpisali Aneks Kolektivnog ugovora iz 2019. godine. Aneksom su povećana dosadašnja prava svih radnika prvenstveno kroz povećanu osnovicu plaće te podizanje koeficijenta složenosti poslova. Osnovica plaće zaposlenicima je povećana već za prosinac 2022. godine. Time smo ponajprije željeli iskazati zahvalnost za doprinos svakog od kolega, ali i napraviti korak naprijed te osigurati što bolje radne uvjete za mlade ljude koji su željni pridružiti se našem timu, kako već sada, tako i u nadolazećim godinama. Kadrovi koji su dobrodošli priključiti nam se su vrijedni, obrazovani i visokomotivirani pojedinci. To su kvalitete koje treba i primjereno nagraditi, a korak u tom smjeru upravo je povećanje plaća.

Govoreći o svemu navedenom, itekako je važno napomenuti još jednu činjenicu koja je svemu ovome prethodila i utabala put za sve postignuto. Točnije, potrebno je istaknuti razdoblje vrhunca pandemije koronavirusa u 2020. godini, za koju vrlo dobro znamo koliko je potresla cijeli svijet, a pri čemu je globalni turizam bio jedna od istaknutijih kolateralnih žrtava. Kao najveći lanac marina na Mediteranu i regionalni predvodnik u nautičkom turizmu bili smo dužni preuzeti i odgovornost predvodnika u zaštiti naših gostiju i zaposlenika te osigurati apsolutno sve preduvjete za siguran odmor i boravak u Hrvatskoj, odnosno u svojim marinama diljem obale. Ponosan sam na činjenicu da su naši zaposlenici bili cijepljeni u izrazito visokom postotku, osigurali smo infrastrukturu za provedbu svih potrebnih mjera, otvorili punktove za testiranje u većini naših marina, no i sam nautički turizam pokazao je sve svoje prednosti tijekom pandemije.

Naime upravo u tom razdoblju nautički se turizam pokazao izuzetno otpornim, sigurnim za domaće i strane turiste zbog mogućnosti izolacije na plovilima, bez ikakvog odricanja, te ono najvažnije – izrazito konkurentnim u širem pogledu nacionalnog turizma. Kada je to bilo najpotrebnije, nautički je turizam velikim dijelom na svojim leđima iznio ukupne nacionalne turističke rezultate, a Hrvatska se zahvaljujući najvećem lancu marina na Mediteranu našla pod posebnim povećalom turista, kako onih vjernih, tako i onih novih koji su tek tad odlučili prvi put otkriti čari Lijepe Naše. Zahvaljujući uvjetima koje smo u tom razdoblju strateški istaknuli kao jednu od naših najvećih prednosti, možemo reći da nautika uistinu jest jedan od najjačih strateških aduta Hrvatske te jedna od ključnih odrednica koje sutra mogu činiti i pravi nacionalni brend naše zemlje.

U kontekstu spominjanja budućnosti ono što se nameće kao tema kad govorimo o turizmu je zelena i digitalna tranzicija. Ljudski je faktor neupitno važan i, dakako, nezamjenjiv. No u idućim godinama u središte pozornosti doći će tehnologija te taj ljudski faktor može itekako vrijedno oplemeniti i cijelo naše poslovanje dovesti na novu razinu. Vrijednosti zelene i digitalne tranzicije su višestruke: optimizacija potrošnje energije, proizvodnje i gospodarenja otpadom te općenito smanjenje troškova, povećanje produktivnosti, bolje pozicioniranje na turističkom tržištu, minimiziran negativan utjecaj na okoliš, bolja procjena i zaštita od rizika kao što su potres, požar, krađa itd. Mnoštvo je prednosti tranzicije, no sve na koncu vodi do povećanja kvalitete roba i usluga, uz istovremeno očuvanje okoliša.

ACI je jedna od prvih većih tvrtki iz turističkog sektora koja ima četiri certifikata ISO, za kvalitetu, okoliš, energetsku učinkovitost te međunarodnu normu za sustav upravljanja informacijskom sigurnošću. U svim našim cjelogodišnjim marinama viju se plave zastave kao znak čistoće mora i obale. S ciljem razvoja lanca vrijednosti vodika, prošle godine prijavili smo se na natječaj Europske unije ‘Dolina vodika Sjeverni Jadran‘, u koji je Hrvatska uključena sa Slovenijom i Autonomnom regijom Friuli, Venezia Giulia iz sjeverne Italije. Također, intenzivno radimo upravo na implementaciji novih tehnologija, a te ćemo tehnologije implementirati i u buduću ACI-jevu marinu Rijeka.

Izgradnja ACI-jeve marine Rijeka u luci nautičkog turizma Porto Baroš kapitalni je projekt i jedna od najvećih investicija ne samo u povijesti ACI-ja, već i u povijesti hrvatskog nautičkog turizma. Buduća marina transformirat će riječku obalu te cijeloj Rijeci i regiji udahnuti novi život, a, kao što rekoh, bit će i predvodnik održivog razvoja, no krenimo redom.

Za izgradnju ACI-jeve marine Rijeka na prostoru luke nautičkog turizma Porto Baroš u idućih nekoliko godina planirane su investicije od oko najmanje 50 milijuna eura. Koncesiju za gradnju nove marine u samom centru Rijeke dobila je tvrtka ACI-GITONE, koju smo osnovali s GITONE Kvarnerom, dijelom njemačke Lürssen grupacije, najvećeg svjetskog proizvođača luksuznih jahti, pri čemu svaka od dviju tvrtki ima 50-postotni udio u vlasništvu. Bude li sve teklo prema planu, morski dio marine mogao bi biti u funkciji već 2025. godine, a marina bi u cijelosti mogla biti u pogonu godinu kasnije. Što se tiče detalja unutar nautičkog aspekta, buduća ACI-jeva marina Rijeka imat će kapacitet priveza od oko 230 plovila, prosječne duljine 16 metara.

Projekt će, osim ponude za nautičare, u cijelosti preobraziti područje istočnog dijela riječke luke, odnosno Porto Baroša i Senjskog pristaništa. Prostor koji već desetljećima čini zatvoreno lučko područje postat će novi centar grada. I građanima Rijeke i gostima marine ponudit će niz sadržaja, od atraktivne šetnice, preko raznovrsne ugostiteljske i trgovačke ponude, do sportskih i drugih aktivnosti. Svojim brojnim sadržajima, novim radnim mjestima i poslovnim mogućnostima unaprijedit će i kvalitetu života stanovnika cijele riječke regije. U marini će biti zaposleno više od 130 djelatnika, a kad se pribroje sve prateće djelatnosti, ta će brojka biti znatno veća, s tim da će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta u mnogobrojnim djelatnostima opskrbe, održavanja, servisa i različitih usluga vezanih uz poslovanje luke nautičkog turizma, plovila i posade.

Kada je riječ o samom upravljanju marinom od strane zajedničke tvrtke ACI-GITONE, ACI će biti zadužen za dio poslovanja koji se odnosi na nautički turizam, odnosno prihvat plovila i povezane usluge, dok će partneri pod svojom nadležnošću imati ostale vezane poslove, uključujući dovođenje megajahti na vez, jer je njemačka tvrtka jedan od najvećih proizvođača velikih luksuznih jahti na svijetu.

Marina je od velike važnosti i u smislu spominjane neophodne zelene i digitalne tranzicije. ACI-jeva marina Rijeka upravo će u tom segmentu biti jedan od ne samo regionalnih, već i globalnih lidera. Tako će tehnologije razvijene i primijenjene u ACI-jevoj marini Rijeka biti implementirane i u ostalim ACI-jevim marinama na Jadranu, a vjerojatno i puno šire – u marinama i plovilima diljem svijeta. Razvoj novih tehnologija pogona brodova, digitalizacije, autonomne ili djelomično autonomne plovidbe, uz pomoć najsuvremenijih 3D projekcija podmorskog i nadmorskog dijela luke, kao i alternativnih brodskih pogona, primjerice na vodik ili struju, uz najviše standarde zaštite okoliša, zbrinjavanja otpada i smanjenja štetnih utjecaja na prirodu, budućnost su nautičkog turizma, posebice u zatvorenim i osjetljivim morskim ekosustavima poput Jadrana i Mediterana. Sve to dodatno doprinosi značenju buduće ACI-jeve marine Rijeka, kao projektu koji će Hrvatskoj, osim najsuvremenije i najluksuznije marine u cjelokupnoj nacionalnoj ponudi, pružiti tehnološki najnapredniju marinu na Mediteranu.

Osim zelene i digitalne tranzicije, jedan od ciljeva kojima hrvatski turizam teži u idućim godinama je dovođenje turista veće platežne moći. U nekim smo destinacijama već dosegli maksimalne brojke posjećenosti i ono što dalje možemo i trebamo razvijati je što kvalitetnija ponuda. Upravo s ciljem razvijanja dodane vrijednosti u našem turizmu osnovan je projekt ACI Sail. Šest jedrilica Nautor's Swan, luksuznih jurilica na moru, otprilike predstavlja ono što je Bentley na kopnu, vrhunski proizvod te savršen spoj kvalitete, brzine, ali i luksuza. Jedrilice su dostupne za najam, kako za regatno, tako i za korporativno jedrenje. Tijekom ove predsezone predstavnici najvećih hrvatskih korporacija na našim jedrilicama organizirat će team building, i to baš onakav kakav najuspješnije hrvatske tvrtke zaslužuju, pun adrenalina, natjecanja, ali i dobre zabave. Jednom riječju - vrhunski.

Nadalje, 2022. godine u Splitu je održano prvo Europsko prvenstvo za klasu ClubSwan 36. U listopadu 2022. Split i Hrvatska na nekoliko dana postali su jedriličarskim središtem na svjetskoj nautičkoj karti. Riječ je o prvoj regati u klasi ClubSwan u hrvatskoj povijesti, čiji je cilj bilo okupljanje vlasnika Nautor's Swanovih jedrilica i koja je vinula Split u najekskluzivniji jedriličarski krug, a čine ga destinacije kao što su Palma de Mallorca, St. Tropez, Monte Carlo i Porto Cervo na Sardiniji. Kako je protekla regata, najbolje govori činjenica da će Split ove godine biti domaćin prve regate sezone u klasi ClubSwan 36.

Punopravno članstvo u krugu ovako kultnih jedriličarskih destinacija nedvojbeno će uvelike osnažiti status Splita kao jednog od najznačajnijih nautičkih gradova na Mediteranu, a Hrvatsku brendirati kao nautičku i jedriličarsku velesilu, privući još veći broj nautičara, i to onih veće platežne moći, a zatim značajno produljiti turističku sezonu.

Naravno, da bi se sve to ostvarilo, nužno je da i sama destinacija prati nautičke ritmove. Možemo gradnjom marina, raznim događanjima u njima i slično privući goste, no da bi oni došli i zadržali se, nužno je da i sama destinacija ponudi nešto. Nautičari su gosti čija je dnevna potrošnja dvostruko veća od one prosječnih turista. No bilo da govorimo o restoranima vrhunske gastronomije, turističkim i kulturnim sadržajima ili nečem trećem, moramo im ponuditi neke sadržaje na širem području, tj. izvan našeg koncesijskog područja.

U dugogodišnjem radu s nautičarima došli smo do spoznaja da je jedna od usluga koje bi oni voljeli vidjeti na našoj obali – razvoj hidroavionskog prijevoza. Takav bi prijevoz omogućio brz transport, kako od avio odredišta do marina, tako i od marina prema kopnu i drugim destinacijama koje nautičari žele posjetiti. Ne zaboravimo i lokalno otočno stanovništvo koje bi zasigurno profitiralo boljom povezanošću s kopnom. ACI-jeve prednosti za potencijalnu uslugu prijevoza putnika hidroavionima činjenice su da na raspolaganju imamo infrastrukturu, znanje i ljudske resurse te prodajne i marketinške kanale. Zbog svega nabrojenog ozbiljno razmatramo opciju hidroavionskog prijevoza kroz projekt ACI Air.

U 2023. godini težit ćemo ostvarenju postavljenih ciljeva i investicijskih pothvata, pri čemu poseban naglasak stavljamo na izgradnju buduće ACI-jeve marine Rijeka. Naravno, ove godine slavimo i jubilarnu 40. obljetnicu ACI-ja, koju želimo učiniti zaista posebnom, ali je i simbolično okruniti izvrsnim poslovnim rezultatima. Do kraja 2023. godine Društvo planira donijeti i Strategiju održivog razvoja ACI-ja za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Strategija će sadržavati akcijske planove, kojima će se operacionalizirati strateški ciljevi Društva, a to su unapređenje kvalitete usluga te nove akvizicije. Naposljetku, najveći fokus i dalje ostaje na aktivnostima vezanim uz produljenje koncesijskih ugovora koji u najvećoj mjeri istječu 2030. godine, a koje u pravilu diktiraju ne samo tempo, nego i ostvarenje svih budućih investicija u izvrsnost infrastrukture i usluge naših marina te samim time cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske.