Dok su u Hrvatskoj ključne teme u nadolazećoj godini pripreme za uvođenje eura i pristupanje Schengenu, daleko uzbudljiviji procesi očekuju nas u susjednim zemljama. Trojica lidera koja su proteklih godina često bila prozivana za autokratski stil vladavine – Janez Janša, Viktor Orbán i Aleksandar Vučić – izlaze na parlamentarne izbore na kojima se suočavaju s ozbiljnijom i bolje organiziranom oporbom nego ranijih godina. Hoće li netko od njih izgubiti vlast?
Hrvatsku početkom godine očekuje rasplet najnovije referendumske inicijative u organizaciji Mosta, a doskora i prvi rezultati popisa stanovništva, koji bi mogli aktualizirati pitanja demografske i populacijske politike. Iduća godina ključna je i za pripreme za uvođenje eura. Ovaj poduhvat bit će opterećen potrebom za pronalaskom ravnoteže između bojazni značajnog dijela građana od promjene valute, rastuće inflacije koja će otežati zadovoljavanje fiskalnih preduvjeta ulaska u eurozonu te pritisaka na proračun koje stvara upravljanje pandemijom, ali i zahtjevi socijalnih partnera za izdašnijim rashodima koji se definiraju kroz kolektivne ugovore. Tu je i završna faza pristupanja Schengenu, koja uključuje političku komponentu, odnosno umješnost uvjeravanja skeptičnih država članica da je hrvatsko čuvanje vanjskih granica Unije kompatibilno sa standardima zaštite ljudskih prava. Tu će posebno biti osjetljiva suradnja s novom njemačkom vladom jer stavlja velik naglasak na humanitarni pristup migracijskom pitanju.
No daleko uzbudljiviji procesi očekuju nas kako u susjedstvu, tako i u mnogim drugim dijelovima svijeta, uz potencijalne dalekosežne posljedice.
vezane vijesti
Slovenija: Janša na putu dolje, konkurencija uklizava u 5 do 12
Ako u međuvremenu ne padne vlada (što su oporbeni zastupnički klubovi opetovano pokušavali postići), Slovenci bi trebali ići na izbore tjedan dana nakon Uskrsa. Posljednjih godina na slovenskoj stranačkoj sceni glavni rascjep je onaj između pristaša premijera Janeza Janše te njegovih kritičara i suparnika. Janša se u posljednje vrijeme prometnuo u političara nalik Orbánu, kako po svojoj retorici koja ide nasuprot glavnoj struji Europske unije po pitanju migracijske politike, tako i po svojoj navadi da u unutarnjoj politici često potencira priču o 'dubokoj državi' starih komunističkih elita koje rovare protiv njega i nacionalnih interesa. Istraživanja javnoga mnijenja pokazuju stanovit pad njegove Slovenske demokratske stranke te rast socijaldemokrata. Stranka modernog centra (nekada Stranka Mire Cerara) pretopila se u suradnji s manjom desnom liberalnom strankom u stranku Konkretno, koja je pak oko sebe okupila nekoliko izvanparamentarnih centrističkih stranaka u predizbornu koaliciju Povežimo Sloveniju. Predsjednik upravnog odbora energetske tvrtke GEN-I, Robert Golob, premda još nije osnovao stranku, već nakon najava svojeg mogućeg sudjelovanja na ovim izborima u jednoj je anketi skočio na devet posto, što potvrđuje pravilo da u Deželi možete pet do dvanaest ući u ring i postati relevantan politički akter.
Mađarska: Referendum kao puls javnosti o rušenju Orbána
U Mađarskoj je parlament usvojio odluku o održavanju referenduma u 2022., na kojemu će se građani izjašnjavati o onom dijelu školskog zdravstvenog odgoja koji se tiče seksualnih manjina te o pitanju dostupnosti informacija o hormonalnoj i operativnoj promjeni spola za maloljetnike. Ovaj je referendum na tragu sličnih politika u Rusiji dok je za Bruxelles crvena krpa i još jedno polje sukoba s Viktorom Orbánom. Budući da se parlamentarni izbori imaju održati u travnju ili svibnju, Orbán bi ovaj referendum mogao iskoristiti i za stvaranje potencijalnih podjela unutar široke oporbene predizborne koalicije, u kojoj ima onih koji snažno zagovaraju sveobuhvatan spolni odgoj u školama, ali i onih koji su u društvenim pitanjima bliski vladajućem Fideszu.
Na čelu tog predizbornog saveza je nestranački Péter Márki-Zay, a podupiru ga socijaldemokrati, zeleni, Jobbik (koji se u međuvremenu distancirao od svoje radikalno nacionalističke prošlosti), centristi i socijalni liberali. Premda udružena opozicija puše Orbánu za vrat, sve je još dosta neizvjesno jer je po anketama Fidesz i dalje pojedinačno značajno popularniji od bilo koje od stranaka koje čine ovaj široki savez.
Srbija: Rio Tinto digao oporbu, ali Vučić i dalje dominira
Srbija će u siječnju održati referendum o ustavnim promjenama koje bi trebale reformirati državno odvjetništvo i time harmonizirati srbijansko pravosuđe s pravilima Europske unije. Međutim opozicija kritizira način na koji se reforma namjerava provesti, ali i ukidanje odredbe da je za valjanost referenduma potrebna natpolovična izlaznost. Srbija će pak u travnju održati i parlamentarne i predsjedničke izbore.
Oporbene snage ovoga puta ne planiraju bojkotirati izbore, no nisu više okupljene u jednom širokom bloku, već u nekoliko njih. Od oporbenih, izvanparlamentarnih opcija, prema anketama, najbolje kotira blok koji predvodi Stranka slobode i pravde bivšeg beogradskog gradonačelnika Dragana Đilasa, uz Mariniku Tepić, nekadašnju članicu Lige socijaldemokrata Vojvodine kao nositeljicu liste, te zeleni blok pod vodstvom Nebojše Zelenovića, a koji je narastao na prosvjedima protiv projekta eksploatacije litije u okolici Loznice. Usprkos tome što je uzdrman spomenutim prosvjedima, za sada Vučić i njegovi naprednjaci i dalje imaju premoćnu poziciju, a dodatnu prednost im daje i to što, za razliku od Mađarske, u prošlosti nisu prezali ni od zadiranja u slobodan i pošten izborni proces.
Crna Gora: Manjinska vlada ili prosrpska čistka?
Premda u Crnoj Gori za iduću godinu nisu najavljeni izbori, oni nisu isključeni. Kao također vjerojatna opcija nadaje se preslagivanje vladine većine ili stvaranje alternativne većine stranaka koje se zalažu za crnogorsku državnost i etnonacionalnu samostalnost. Jedan scenarij predviđa da Dritan Abazović i partneri uz podršku Đukanovićeva DPS-a formiraju manjinsku vladu te tako izguraju prosrpski Demokratski front (DF), a drugi pak uključuje to da nestranački premijer Krivokapić osnuje vlastitu stranku, koja bi također izbacila DF iz igre. DF je sam planirao prijevremene izbore na kojima bi se riješio nepoželjnih partnera (Abazovića) i osigurao jasnu prosrpsku većinu, no zadnji rezultati anketa pokazuju da bi novi izbori omogućili procrnogorsku, a ne prosrpsku parlamentarnu većinu.
BiH: Hoće li Schmidt posegnuti za 'nuklearnim rješenjem'?
U Bosni i Hercegovini ne nazire se postizanje dogovora oko izborne reforme, što, zbog presuda Ustavnoga suda, dovodi u pitanje mogućnost održavanja legalnih izbora koji bi se trebali održati u studenom. Paralelno s prijeporima oko izborne reforme odvija se blokada rada državnih institucija, koju Dodik i suradnici provode u akciji oponiranja zakonskim odredbama o sprječavanju veličanja ratnih zločinaca i negiranja genocida. Raste pritisak EU-a i Sjedinjenih Država da se postigne dogovor, no za sada nema naznaka da će visoki povjerenik posegnuti za 'nuklearnim rješenjem', odnosno smjenom domaćih političara, u prvom redu samoga Dodika. BiH nije u stvarnoj opasnosti od ponovne uporabe nasilja u svrhu političke borbe, no jest od dugotrajne nemogućnost središnjih institucija da djeluju te formiranja vlasti na temelju demokratske volje građana.
