Prijedlog nove Uredbe o europskim strukturnim i investicijskim (ESI) fondovima za razdoblje 2021.-2027. Europske komisije donosi niz izazova i promjena. Među njima najveći je izazov smanjenje maksimalne stope financiranja projekata EU-a koje bi se značajno reflektiralo na Republiku Hrvatsku.

Naime, za manje razvijene regije Komisija predlaže da maksimalna stopa financiranja bude 70 posto vrijednosti ulaganja. U odnosu na trenutno razdoblje, kada je maksimalna stopa 85 posto, to je velika izmjena. Valja napomenuti da je 70 posto maksimalna stopa iz izvora fondova EU-a, iako su zemlje članice u većini investicija slobodne samostalno sufinancirati krajnjim korisnicima do 30 posto, pa onda krajnjim korisnicima možda ostaviti i nula posto potrebe za njihovim sufinanciranjem.

No to nužno znači da će izdvajanja iz svih javnih proračuna morati biti dvostruko veća da bi pokrila istu količinu projekata kao u ovom razdoblju (2014.-2020.). U većini slučajeva korisnici će ih morati sami sufinancirati.

Osim financijskog efekta, još je jedan značajan utjecaj prijedloga nove Uredbe, a koji je u svojoj suštini jako dobar. Naime, ovo smanjenje stope financiranja fondovima EU-a ujedno znači da će predlagatelji projekata zaista morati biti ozbiljni u svojim projektnim prijedlozima jer moraju sami više sufinancirati. To znači da ćemo morati predlagati ozbiljnije i promišljenije projekte, one koji su zaista jako potrebni i imaju šanse da njihovi efekti budu održivi nakon financiranja.

Ne implicira se da su trenutni projekti neozbiljni, nego da će se udvostručenjem iznosa vlastitog sufinanciranja udvostručiti i ozbiljnost prijedloga te odabira predmeta financiranja, ozbiljnost u pravodobnom i kvalitetnom upravljanju projektima i razne druge odlike odgovornosti u društvu općenito.

Nadalje, apsolutni iznos dostupnih sredstava iz ESI fondova smanjit će se na 8,8 milijardi eura, a prethodno je bio 10 i pol milijardi. Međutim, kad se gleda broj stanovnika u razdoblju kada se određuje proračun za svaku zemlju, ulaganja iz fondova EU-a per capita nisu se uopće značajno izmijenila od prethodnog razdoblja. To govori, nažalost, dosta realno o drugoj stvari, a to je koliko Hrvatska gubi stanovništvo u zadnjih 10 godina.

Osim navedenih izmjena, još je nekoliko izmjena predloženo novom Uredbom o ESI fondovima - umjesto dosadašnjih 11, po novomu će biti pet ciljeva ulaganja, kojima EU želi financirati viziju Europe što je: 1. pametna, 2. zelenija, 3. bolje povezana, 4. više socijalna i 5. bliža građanima.

Već uobičajenim fondovima za regionalni razvoj, socijalni fond, kohezijski te fond za pomorstvo i ribarstvo, dodaju se: Fond za azil i migracije, Instrument za upravljanje granicama i vize i Fond za unutarnju sigurnost. Ovim promjenama EU odgovara na izazove u području sigurnosti, migracija, kriza i sl.

Nacionalna razvojna strategija postaje iznimno bitan novi strateški dokument u svakoj zemlji članici koji će definirati srednjoročne i dugoročne prioritete za održiv razvoj i prosperitet države i društva, i to za razdoblje od 10 godina. Strategija će biti temelj za planiranje proračuna i programiranje sredstava iz ESI fondova, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a koordinira razvoj NRS-a u RH.

Želja Komisije za uvećanjem odgovornosti zemalja članica ogleda se i u sljedećemu: operativni programi bit će zamišljeni po modelu 5+2. To znači da se programira za razdoblje od pet godina, nakon čega će se raditi revizija postignuća, sukladno tome izmjene programa i rebalansi i onda nastavak financiranja u ostatku razdoblja do roka prihvatljivosti izdataka.

O pregledu tih i drugih bitnijih među novim pravilima ESI fondova za razdoblje 2021.-2027., kako je do prijedloga promjena došlo i koji je kontekst uvođenja novih pravila Uredbe, govorit će uskoro u Hrvatskoj upravo autorica nove Uredbe Vittoria Alliata di Villafranca, ravnateljica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije, na međunarodnoj konferenciji o fondovima EU-a koja će se održati u Trakošćanu 6. i 7. ožujka.