Nobelova nagrada za književnost, možda i najviše prestižna među svim prestižnim Nobelovim nagradama, u svojem postojanju od 1901. godine - tijekom kojih je nagrađeno 108 autora – nema baš dobar prosjek kada je riječ o slavljenju ženskog doprinosa svjetskoj literaturi. U 100 godina tek 12 žena je dobilo Nobelovu nagradu za književnost, što se ipak u par proteklih desetljeća počelo mijenjati pa su od 1993. nagrađene Toni Morrison, Wislawa Szymborska, Elfriede Jelinek, Doris Lessing i Herta Müller. Prošle godine Nobela je dobio ponovno jedan pjesnik (a usput i Šveđanin) Thomas Tranströmer, a sada se spekulira kako je opet red došao na ženu.

Kuloari spominju kanadsku spisateljicu Alice Munro (koja je prevedena na hrvatski), kanadsku pjesnikinju Anne Carson i egipatsku književnicu i feministkinju Nawal El Saadawi, kojoj, naravno, u prilog ide i to što predstavnici Švedske akademije koja odlučuje o nagradi vole biti politički aktualni. Nažalost, nitko ne spominje (opet) kanadsku spisateljicu Margaret Atwood, koja ima nekoliko romana u visokoj nobelovskoj kategoriji.

No osim žena već se jako dugo zakinutima osjećaju i Amerikanci, kojima je zadnjeg literarnog Nobela donijela početkom devedesetih spomenuta Morrison. Otad se u SAD-u očekuje Nobelova nagrada za književnost, za koju su najizgledniji kandidati Don DeLillo, Cormac McCarthy, Philip Roth i Bob Dylan, ali se treba prisjetiti da je tajnik Švedske akademije Horace Engdahl prije par godina u kontroverznom intervjuu izjavio da je američka književnost previše zatvorena i provincijalna. Ali i tada su u igri bili spomenuti autori, kojima se ove godine pridružuje kao potencijalni laureat i N. Scott Momaday, koji je indijanskog porijekla.

Kladioničari pak imaju svoje, potpuno drukčije favorite, i među njima najbolje stoji planetarno popularni Haruki Murakami, s omjerom tri naprama jedan kao mogući ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost. U konkurenciji su još Kinez Mo Yan, Nizozemac Cees Nooteboom te Albanac s pariškom adresom Ismail Kadare. Milan Kundera se redovito spominje, ali nikad nije dobio nagradu, što ne znači da je možda ove godine neće konačno osvojiti, baš kao što se pretprošle godine desilo drugom vječnom favoritu, Mariju Vargasu Llosi.

Ono što se zna je to da će dobitnik ili dobitnica Nobela za književnost ove godine postati bogatiji/a za 1,2 milijuna dolara, što je za 20 posto manje nego u 2011. Službeno objašnjenje je 'previranje na burzi', kako je objavio Nobelov komitet, koji će nagrade službeno dodijeliti u Oslu 10. prosinca. I još jedna stvar: minimalne do nepostojeće su šanse da nagradu dobije itko mlađi od 40 godina, s obzirom na to da su dosad najmlađi nagrađeni bili 41-godišnji Rudyard Kipling i 44-godišnji Albert Camus

U godini kada se većinom tipuje na ženu kao laureatkinju Nobelove nagrade za književnost, može se i sa sigurnošću reći da to neće biti E. L. James, autorica 'Pedeset nijansi sive', koju je kritičar Guardiana opisao kao 'ženu koja je prodala 40 milijuna primjeraka knjige koju izgleda svi mrze'. Možda se sreća nasmiješi J. K. Rowling, što bi bio zanimljiv – nažalost malo vjerojatan - izbor s obzirom na to da Švedska akademija sustavno ignorira dječju književnost, ali uostalom i žanrovsku.

Bilo kako bilo, znat ćemo sutra u 13 sati.