Branko Brezovac, redatelj i nastavnik na Akademiji dramskih umjetnosti te jedno od zaštitnih lica Eurokaza, zadnjih godina istražuje dramske mogućnosti nekih od ponajvećih hrvatskih i svjetskih književnika, filozofa i dramatičara kao što su Ivo Andrić, Robert Musil i Søren Kierkegaard te je tako, primjerice, postavio 'Pomutnje gojenca Törlesa' i 'Bife Titanik'.

U svom najnovijem projektu 'Posljednja noć', premijerno izvedenim 4. prosinca na Sceni Travno, pozabavio se ratnom tematikom, a kako bi u prikazu te mučne, ali aktualne teme bio što vjerniji sebi i svojoj prepoznatljivoj poetici i estetici, odlučio je zagrepsti po tri iznimno značajna teksta: Cvetnićevu 'Kratkom izletu', najboljoj hrvatskoj ratnoj prozi u kojoj se na ironičan način govori o Domovinskom ratu, zatim romanu 'Prigovoru savjesti' Johna Boynea, u kojem taj suvremeni irski književnik preispituje pacifizam i ratni moral za vrijeme Prvog svjetskog rata, i megadrami 'Posljednji dani čovječanstva' austrijskog književnika Karla Krausa.

U svom viđenju i scenskoj prezentaciji rata redatelj Branko Brezovac je, kao i u svojim prethodnim projektima, koristio nekonvencionalne dramaturške postupke, vizualno impresivna i višeznačna scenska rješenja, videoprojekcije, rekvizite iz svakodnevnice i čudesnu moć glazbe. Međutim u ovom komadu struktura je manje furiozna i psihodelična, a ton smireniji i kontemplativniji, što ne znači da predstava ima racionalniju dramsku strukturu i da je netipična za Brezovčev rad. Dapače, to je predstava raskošne scene i ekstravagantne strukture, lišena ideoloških i aktivističkih nakana te psihologiziranja, kojom Brezovac, po nekima genijalac, a po drugima elementarna nepogoda hrvatskog teatra, i ovaj put promovira drukčiji, brehtijanski tip teatra.

Kao što je čest slučaj kod Brezovca, gledalište je malo i ekskluzivno, a ovaj put je smješteno na sceni. Brezovčev stalni suradnik Tihomir Milovac je i za ovaj projekt realizirao intrigantnu scenografiju (golema drvena prozorska krila, čijim se pomicanjem reorganizira prostor, te pohabani dijelovi namještaja, kao što su bolnički kreveti, stari madraci, polupane WC školjke, kuhinjske tave...), koja ispunjava cijelu scenu i zaokuplja misli. Ivan Marušić Klif je odabirom videoslika (hotelske sobe i hodnici, srušene kuće, opustošeni domovi...), koje se pojavljuju na pozadini scene, upotpunio dojam ratnog i poratnog stanja, a iznimna, pulsirajuća, gotovo meditativna glazba Stanka Juzbašića bila je kontrapunkt razbarušenosti na sceni.

Predstava je postavljena kao niz dinamičnih prizora u kojima izvođači izgovaraju fragmentirane dijelove teksta, 'šaltajući' se iz jednog u drugo te u treće djelo, a pred gledateljima se izmjenjuju neobične, začudne i potresne, ali gdjegdje i nejasne slike iz ratova, od Prvog svjetskog pa do Domovinskog rata. Na sceni defiliraju različite uniforme, kape i šljemovi, vojnici, prognanici, zarobljenici i gola tijela, smjenjuju se slike hotela i hotelskih soba, poljske ratne bolnice, čuju se grmljavina topova i zvuk melodioznih pjesama u izvedbi zbora, a zatim se svi ti prizori slijevaju u cjelovitu, višeznačnu kazališnu sliku koja postavlja pitanja o ratu i njegovom smislu, o dezerterstvu i patriotizmu, o prigovoračima savjesti i Europi. Međutim to ne čini direktno i ne ulazi u konfrontaciju, nego ta pitanja ocrtava kroz intimističku, ljudsku prizmu.

Najdojmljiviji su aktualni prizori iz Cvetnićeve proze, u kojima se u jednoj sceni pojavljuje i sam kardinal Kuharić te govori o Srbima iz Gline, njihovom nasilnom pokrštavanju i izjednačavanju katoličanstva s pravoslavljem, kao i fotografije Ante Pavelića i Franje Tuđmana. Svoj prostor dobili su i lik Bobetka (Damir Šaban), Malog Zagorca (Tomislav Jurčec) i News Bara, koji utjelovljuje Domagoj Zovak, jedan od voditelja satirične emisije 'Prime Time', koja se u produkciji News Bara emitira na N1.

Kao što je poznato, Cvetnić je nagrađenim romanom 'Kratki izlet', u kojem je opisao svoje sudjelovanje u Domovinskom ratu od kolovoza 1992. do rujna 1993. godine, postao književna senzacija. Roman je izazvao velik interes čitatelja, ponajviše zbog opisa brojnih zabavnih anegdota s bojišta, nepatetičnog razmišljanja o ratnoj Hrvatskoj i obilja humora. Danas, više od 25 godina nakon objavljivanja romana, Brezovec je na temelju Cvetnićevih komentara o ratnom stanju u Hrvatskoj, a uz pomoć citata iz medija, progovorio o neherojskoj strani rata. Redatelj je na projektu okupio zanimljivu i neočekivanu ekipu izvođača koji svojim različitim talentima i energijama pridonose cjelokupnom doživljaju i kolektivnoj igri. U glavnim ulogama pojavljuju se Domagoj Janković kao Sadler i Cvetnić, Robert Španić kao Bancroft i Sandi te Antonija Stanišić Šperanda kao Marian, Bancroftova sestra, koji glumački uvjerljivo utjelovljuju svoje likove.

U predstavi nastupa i pjevačka diva Zdenka Kovačiček, kojoj je to četvrti izvedbeni projekt. Naime, već je sudjelovala u mjuziklima 'Grička veštica', 'S ljubavlju, Janis' i 'Ella i Marilyn', a u ovoj predstavi glumi Gospođu Cantwell, Engleskinju koja ne želi da joj sin ode u rat, pokazujući velik talent za Brezovčevu poetiku. Također pjeva nekoliko songova, a jedan od njih je hit iz sedamdesetih 'Žuta ruža', dok u drugom, koji se ponavlja nekoliko puta, izriče misao: 'Rat nije ništa drugo doli poslovanje, ali ne sirom, nego olovnom robom.'

S obzirom na to da je predstava nastala u koprodukciji sa Zagrebačkim kazalištem lutaka, udrugom Domino i Austrijskim kulturnim forumom, na sceni se pojavljuju brojni glumci tog teatra - Andrea Baković, Mira Bosanac, Daniela Čolić Prižmić, Siniša Miletić, Marina Kostelac i Matilda Sorić, kojima je ovaj projekt važan iskorak ka drukčijem tipu teatra i koji su konačno dobili šansu da u većim ili manjim rolama, bez lutaka, pokažu ono što znaju.

Ekipi se pridružio i Angel Naumovski iz udruge Kazalište, vizualne umjetnosti i kultura mladih Dlan, koji znakovnim jezikom 'prevodi' dijelove tekstualnih dionica, zatim bivši dekan Akademije dramskih umjetnosti Borna Baletić i Dan Šercar, stručnjak u raznim tehnikama samopomoći, iscjeljivanja i duhovnog rada.

U ekipi je i Suzana Brezovec koja igra Wolfa te mladi Tomislav Jurčec, koji utjelovljuje Davida, sina Gospođe Cantwell. On je od druge sezone član ekipe 'Igre prijestolja' te radi kao stand-in (nešto kao dubler) slavnog Petera Dinklagea, koji igra Tyriona Lannistera. Tu su i Marija Šegvić, Pavle Vrkljan i drugi mladi glumci i glumice te zbor Domaći gosti, čiji pjev upotpunjuje predstavu.

Ljubitelji Brezovčeva tipa teatra sigurno će uživati u ovoj predstavi, premda je preduga (traje više od dva sata), a oni drugi, ako se hrabro upuste u tu avanturu, otkrit će nešto neočekivano i drukčije.