Predstavu je režirala Saša Broz, ugledna redateljica i bivša ravnateljica pulskog INK-a te aktivna komentatorica društvene i političke zbilje na svom FB profilu, kojoj trenutačno u zagrebačkim kazalištima igra čak pet predstava, od toga četiri dječje ('Pepeljuga' u ZKL-u, odlična 'Waitapu' u Žar ptici i 'Postolar i vrag' u Kazalištu Trešnja) i jedna za odrasle ('Igra u dvoje' u Histrionskom domu) i zbog toga se smatra jednom od najvažnijih kazališnih umjetnica za djecu. O tome svjedoči i najnovija predstava 'Aladin i čarobna svjetiljka' u raskošnoj produkciji, koja ne donosi samo fantastičnu priču, egzotične likove s turbanima, leteće ćilime i dobrog duha, nego i učenje o pravoj ljubavi i junaštvu. Koliko je priča o Aladinu svevremenski svjetski fenomen i zanimljiva i našem vremenu, potvrđuje podatak da je predstava rasprodana.

Govoreći o toj drevnoj priči o Aladinu, Saša Broz je podsjetila da ju je na francuski jezik prvi preveo poznati orijentolog i arheolog Antoine Galland, koji se smatra zaslužnim za objavljivanje priče o Aladinu. 'Oni koji su čitali 'Priče iz 1001 noći' znaju da originalna verzija Aladina nema mnogo dodirnih točaka s verzijom Aladina koja je danas nama poznata', kaže redateljica, dodajući da se pretpostavlja da je priču o nestašnom dječaku smještenu u Kinu Gallande čuo na nekom od putovanja pa mu se učinila zgodnom da je unese u 'Priče iz 1001 noći'.

'Fascinantno je koliko je ta priča o Aladinu doživjela mnogo preobrazbi, od brojnih mjuzikala, kazališnih uprizorenja do senzacionalnog Disneyjevog animiranog filma. Nije nevažno ni to što u originalu Aladin uopće nije priča za djecu, a upravo mi je taj moment bio bitan u prenošenju poruke kroz predstavu. Fascinacija dalekim, mističnim Orijentom uvijek je zanimljiva, a činjenica da negdje postoji neki predmet, lampa i duh koji ispunjava želje, sasvim je dovoljna da možemo reći da i djeca i odrasli gaje znatiželju i simpatije prema bajci o Aladinu', rekla je Saša Broz, naglasivši da je autorica teksta Željka Udovičić Pleština upravo vodila brigu o tome da 'mamac', koji se Aladinu ponudio u vidu svjetiljke-duha koji ispunjava tri želje, je onaj jezičac na vagi koji upućuje dječaka da spozna bitne vrijednosti u životu.

'Tako dolazimo i do poruke predstave: sve prave, istinske vrijednosti koje znače sreću u životu, nemaju veze s materijalnim dobrima i novcem. Duh iz svjetiljke Aladinu prvo kaže da ne može nikoga natjerati da se zaljubi i ne može vratiti mrtve, a upravo to je Aladin htio, Jasmininu ljubav i ponovno vidjeti roditelje koji su umrli. Na kraju predstave Aladin zaključuje da je najbolje uzdati se sam u svoje moći, što nije ništa drugo nego naša narodna izreka 'uzdaj se u se i u svoje kljuse'', kazala je redateljica.

Predstava 'Aladin i čarobna svjetiljka' je za djecu, ali i odrasle, podsjeća na neke možda zaboravljene vrijednosti, pogotovo danas kad se sve manje čitaju bajke. U toj predstavi i odrasli mogu pronaći nešto što će ih potaknuti na razmišljanje. To je potvrdila i Saša Broz, rekavši da bi svi najradije da postoji netko drugi koji rješava njihove probleme i od toga je teško pobjeći.

'Najteže je osloniti se na samoga sebe, a upravo to smo htjeli istaknuti i približiti djeci. Svima nam je potrebna pomoć u životu i ona je dakako dobro došla, ali jedino sami sebe nikada nećemo iznevjeriti. Moramo znati kakva je naša vlastita snaga i moć, a tada, kada to spoznamo, nećemo posezati za 'svjetiljkama' jer najveća sreća je u životu postići nešto sa svojim radom, trudom i talentom. Bajke su nešto najljepše što je izmišljeno i presretna sam da fascinaciju bajkama koju sam imala kao dijete mogu kroz kazalište podijeliti sa svima', otkrila je Saša Broz.

Priča o Aladinu, između ostaloga, veliča ljubav, a osuđuje pohlepu, što može vrlo pozitivno djelovati na male gledatelje. S obzirom na to da je Saša Broz režirala puno dječjih predstava, zapitali smo redateljicu koliko u dječjim predstavama mora biti naglašena pedagoška crta.

'Bajke su jednako magične i okrutne, ali upravo radi te ponekad crno-bijele podjele poruka do malih i velikih gledatelja dolazi najbrže. Pedagoški moment je bitan i uvijek kroz svaku priču koju režiram želim pokazati kako su stvari u svijetu posložene. Da će loše biti kažnjeno, ali da postoji i nešto što se zove oprost. Jafar i Jago, negativni dvojac u Aladinu, vrlo blago su kažnjeni. Bitno je da djeca znaju da sve što netko napravi loše ima posljedice. Znamo da život vrlo često demantira i zakaže kada je u pitanju pravda. No, trudim se pojasniti da je jedino čovjek taj koji može mijenjati svijet i na bolje i na gore. Teatar je danas jedan od rijetkih bastiona gdje se imperativno treba osuditi sve što je moralno upitno, o tome jako vodim brigu kada s kolegama radim predstave. U kazalištu za djecu to se radi kroz inteligentnu sinergiju teksta, vizualne komponente i glazbe koja je u mojim predstavama jako bitna. I sve to uz puno zabave i za djecu i njihove roditelje', poručila je Saša Broz.