"Poznato je da u dosadašnjim istraživanjima sopotske kulture nisu pronađeni grobovi no na ovome lokalitetu pronađena su tri, grobovi dvije odrasle osobe i grob djeteta starog između dvije i četiri godine, pokopanog u skvrčenom položaju, na lijevome boku, položenog u manju jamu", istaknula je voditeljica arheoloških istraživanja Maja Krznarić-Škrivanko te dodala da se takvi ukopi povezuju s ritualom osnutka naselja.

Stoga će se pronađene kosti pa i dječje, slati na analize te će se dobiti i odgovor je li umrlo prirodnom ili nasilnom smrću.

"Na oko 2.500 kvadrata na kojima je provedeno iskapanje pronađena je velika zemunica površine oko 200 kvadrata te oko nje niz manjih", rekla je arheologinja Krznarić-Škrivanko, pojasnivši da su zemunice nastajale iskapanjem rupe u zemlji koje bi se natkrivale šatorskim krovom od drveća, a krov prekrivao slamom, kožom i drugim.

Između velike i manjih zemunica pronađene su brojne jame, kako otpadne, tako i one koje su služile za vađenje gline i drugo, a u više jama pronađene su lubanje goveda s rogovima koje se povezuju s kultom plodnosti. Takve lubanje obično bi se stavljale na ulaze u nastambu.

Arheologinja Krznarić-Škrivanko napomenula je da je istraživana površina 2.500 kvadrata no na tom lokalitetu niknut će na površini od oko 100.000 kvadrata bio-plinsko postrojenje, a nadziranjem radova na toj površini potvrđeno je da nalaza sopotske kulture ima i na tom području. Kako nisu direktno ugroženi neće se iskapati no, prema vinkovačkim arheolozima, nameće se zaključak da je riječ o najvećem naselju sopotske kulture koje je istraživao Gradski muzej Vinkovci, a na području bivše općine Vinkovci registrirano je preko 40 naselja sopotske kulture.

Objasnila je da je naselje nastajalo u dužem razdoblju, kada bi jedno propadalo zbog podzemnih voda ili drugog, jednostavno bi se stanovnici pomaknuli stotinjak metara dalje, a napušteno naselje je služilo kao smetlište te su zemunice i jame ispunjavane otpacima.

"Pronađeno je mnogo keramičkih ulomaka, koštanog, kamenog i glinenog alata, dakle inventar kamenodobnog sela", rekla je Krznarić-Škrivanko te dodala da su u dnu jedne od jama pronađene i tri u cijelosti očuvane posude. Riječ je o posudama koje pripadaju tipičnoj sopotskoj keramici, rađenih rukom, crne boje zbog pečenja bez kisika i sjajne površine.

Temeljem istraživanja eponimnog lokaliteta Sopot, arheologinja Krznarić-Škrivanko kojoj su u istraživanju pomogli arheolozi Hrvoje Vulić i Anita Rapan Papeša, rekonstruirala je i način života u novootkrivenom naselju. Ono je bilo okruženo poljima na kojima su se uzgajale četiri vrste pšenice, ječam, lan, proso, leća, grah i grašak, Sopoćani su imali i vrtove s ljekovitim biljem napose drijenkom i bazgom, a uzgajali su svinje, goveda, ovce i koze. Od divljih životinja ondašnje šume krile su uz današnju faunu i medvjede i vukove.