Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković rekao je na konferenciji za novinare da se arhitekti zauzimaju za osnivanje fonda prilagođena potrebama obnove zgrada svih oblika vlasništva i na svim područjima gdje postoje oštećenja, a ne samo u središtu Zagreba.

Također, arhitekti smatraju potrebnim da zakon proširi brigu na svih sedam temeljnih zahtjeva građenja, od kojih su samo dva danas uključena u postojeći prijedlog. To su mehanička otpornost i stabilnost zgrada, protupožarna sigurnost, pitanja higijene, zdravlja i okoliša, zatim sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, potom zaštita od buke, pitanja uporabe i očuvanja energije, te održiva uporaba prirodnih izvora.

Sve to treba cjelovito rješavati, jer već sad ne znamo u kakvom su stanju električne instalacije i do čega može dovesti njihova povećana uporaba, kazao je.

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac smatra da postojeći zakoni relativno prihvatljivo propisuju razinu i obuhvat projektne dokumentacije za obnovu, ali bilo bi poželjno da se preskoči administrativna procedura koja usporava provedbu obnove.

Krunoslav Šmit s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu izvijestio je da su profesori i studenti fakulteta izradili tri priručnika za obnovu zgrada, koji su solidna stručna podloga za pažljiv i obziran pristup tome dugoročnom zadatku.

Hrvatska komora arhitekata, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata i Udruga hrvatskih urbanista smatraju da su postojećem prijedlogu zakona potrebne korjenite i sustavne promjene.

Pritom su uputili na prijedloge i konkretne osvrte koje su priložili u javnoj raspravi i pozvali vlast da se osloni na njihovu stručnu pomoć.