Balet 'Spartak' jedno je od najpoznatijih djela Arama Hačaturijana, poznatog skladatelja iz prve polovice 20. stoljeća koji je često u svojim djelima evocirao armensku narodnu glazbu. Djelo prati pothvate Spartaka, vođe pobune robova protiv Rimljana, poznate kao Treći robovski ili Gladijatorski rat ili, prema Plutarhu, Spartakov rat, koji je bio posljednji u nizu nepovezanih i neuspješnih robovskih pobuna protiv Rimske Republike.

Hačaturjan je skladao "Spartaka" 1954. godine, a iste je godine za to djelo nagrađen Lenjinovom nagradom. Praizvedba je bila 1956. u Kazalištu Kirov u Lenjingradu (danas Marijinsko kazalište u Sankt Peterburgu), u nekonvencionalnoj koreografiji Leonida Jakobsona. Djelo je zatim postavljeno dva puta u Baletu moskovskoga Boljšoj teatra; 1958. u koreografiji Igora Moisejeva, te 1968. u koreografiji Jurija Grigoroviča, i tek je ta produkcija donijela baletu najveću popularnost.

U zagrebačkome Baletu "Spartak" nikada nije izvođen kao cjelovito baletno djelo te će ova koreografija Jiřija Bubeničeka biti njegovo prvo cjelovito uprizorenje na pozornici središnjeg nacionalnog teatra.

Bubeniček u svojem baletu njeguje novi pristup koji se ne temelji toliko na pokazivačkoj strukturi predstave koliko na ponovo ispričanoj i kazališno strukturiranoj priči.

"Novi libreto koji smo napravili potaknuo me da sa svježim pogledom pristupim glazbi Hačaturijana. Zaljubio sam se u tu glazbu i organizirao je tako da slijedi novi tijek radnje. Zbog toga je, iako koristimo Hačaturijanovu glazbu, ona sada potpuno drugačije strukturirana te prati novu liniju priče, oslikava pobunu gladijatora u prvom stoljeću prije nove ere i predstavlja likove s njihovim intimnim pričama", izjavio je koreograf, kojega zagrebačka publika pamti po baletu "Metropolis" iz 2018.

Kako bi približio ovu priču današnjem gledatelju, Bubeniček je odabrao tehniku temeljenu na klasičnom baletu u koju je inkorporirao suvremeni pokret tijela. "Zajedno sa scenografom Darijom Gessatijem, kostimografkinjom Nadin Cojocaru i glazbom Arama Hačaturijana, nadam se da će publika uživati u ovoj novoj viziji jedne slavne i uzbudljive ljudske sudbine", poručio je Bubeniček.

Predstava je koprodukcija HNK-a u Zagrebu i riječkoga HNK-a Ivana pl. Zajca.