'Posljednjih petnaestak godina interes svjetske javnosti za hrvatsku umjetnost u neprekidnom je porastu i stvaranje sajma u Hrvatskoj bilo je logičan razvoj tržišta. Paradoksalno je to da je promet hrvatske umjetnosti puno veći u svijetu nego u Hrvatskoj, što Art Zagreb želi promijeniti. Svugdje u svijetu sajam umjetnina središte je tržišta umjetnosti', rekao nam je Juraj Vuglač, jedan od organizatora sajma Art Zagreb, na kojemu se u ovom izdanju na 21 štandu predstavilo pedesetak galerista i umjetnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Italije.

Među galerijama Vuglač je istaknuo talijansku Futura Art Gallery, koja inače posebnu pažnju pridaje novim umjetničkim jezicima. Na njihovom štandu dominirao je rad Igora Mitoraja, poljsko-francuskog umjetnika rođenog u Njemačkoj koji je preminuo 2017., poznatog po golemim skulpturama koje, kombinirajući klasiku i postmodernizam, nude fragmente ljudskog tijela otvarajući na taj način pitanja o ljudskoj patnji. Oko tridesetak njih privremeno je izloženo 2016. na arheološkoj lokaciji u Pompejima, što je umjetniku bio životni san. U Zagrebu se nudila brončana 'Noga s rukom' iz 2001. po cijeni od 200.000 eura.

Od domaćih galerija tu je bila i Zen Contemporary Art Gallery, koju je 2014. osnovala Frankica Mitrović Mihić, povjesničarka umjetnosti sa završenim studijem Business of Art na Fashion Institute of Technology u New Yorku. U svojoj galeriji Mitrović Mihić zastupa prvenstveno akademski obrazovane likovne umjetnike mlađe i srednje generacije koji su već prepoznati i priznati u Hrvatskoj i inozemstvu, a za Art Zagreb izabrala je dvoje domaćih, Sebastijana Dračića, Paulinu Jazvić i Talijana Danielea Fortunu. Najskuplja je pritom Jazvić, koja je prošle godine u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti imala izložbu 'Sweet Dreams'. Na njoj je, među ostalim, pokazala instalaciju od jata labudova na napuhavanje, kućicu od šećerne vate koja se topi te videorad s Juditom Franković 'Pošarat ću te kemijskom'. Na štandu Zen Contemporary Art Gallery nisu se nudile njene instalacije, nego slike na kojima je Jazvić jednako duhovita. 'Silence' se prodavala za 3500 eura, 'She' za 3000 i 'Tell me a Story', najvećih dimenzija, za 4600 eura. Inače, nekoliko štandova dalje, Galerija Kranjčar također je među svojim umjetnicima nudila rad Pauline Jazvić s cijenom na upit.

Rad Sebastijana Dračića nudio se po cijeni od 3500 eura, dok su neobične skulpture talijanskog umjetnika Fortune varirale od 900 do 1150 eura. Fortuna se, inače, hrvatskoj publici predstavio 2017. na izložbi u zagrebačkoj Laubi.

Nensi od 20.000 kuna

Spomenuta zagrebačka Galerija Kranjčar, koja je osnovana 2006., na svom je štandu, pored Pauline Jazvić, nudila radove Igora Taritaša, Ivana Tudeka i Vlatke Škoro, koji su, kako nam je rekao voditelj galerije Josip Tešija, oduvijek bliski Galeriji Kranjčar. 'Osim toga, to su mladi umjetnici, a mladima danas treba pomoći. Dobro rade, izražajni su i to je ta naša nova generacija koja će izlagati od Pariza do New Yorka', rekao je Tešija. Taritaš košta, otkrio je, 42.000 kuna, Tudekovi se radovi kreću od 7000 do 9000 kuna, a sjajna koza Vlatke Škoro, zvana 'Nensi', košta 20.000 kuna, koju je autorica predstavila ovog travnja na izložbi 'Životinje' u Galeriji Matice hrvatske. Škoro je u ožujku u zagrebačkoj Greti imala samostalnu izložbu 'Stvarnost vs. Virtualnost'. Na njoj je prezentirala cjelinu koju čine dvije skulpture, jedna klasični figurativan komad, modeliran u glini te izveden u poliesteru, koji reprezentira stvarnost, te virtualnu skulpturu koju je bilo moguće učitati skeniranjem predočenog QR koda.

U zagrebačkoj Galeriji Laval Nugent, kako nam je rekao voditelj Neven Fintić, na sajmu je apsolutni hit bio Eugen Varzić, umjetnik koji u Laval Nugentu 21. svibnja otvara samostalnu izložbu. 'On je jedan od suvremenih domaćih umjetnika za kojega postoji potražnja i koji može držati svoju cijenu. S time da se, naravno, oko nje uvijek da pregovarati. Srednja je oko 3000 eura', pojasnio je Fintić. Jednom kad su formirane, istaknuo je, cijene je nezgodno spuštati. 'Uvijek netko može doći i reći da si njemu prošle godine prodao za 500, a sada daješ za 300. U nekom trenu kad umjetnik dođe do svoje prosječne cijene, može biti odstupanja od 20 posto gore i dolje, ali to je to', zaključio je Fintić, a na Art Zagrebu bio je i prošle godine. 'Ovakvi sajmovi zapravo su dugoročno planiranje. Trebat će nam pet godina da ljudi uopće shvate da tu postoji nekakav sajam umjetnosti, a onda deset da počnu ozbiljno kupovati. Nadam se da će to biti i prije, ali poznajući hrvatsko tržište, čini mi se da će trebati vremena. Znate kako je to. Nitko ne voli javno pokazati da može kupiti Varzića, a ako si ga može priuštiti, onda će to radije posebno dogovoriti', rekao nam je Fintić.

Šibenska Galerija sv. Krševana, osnovana 1996., na svom je štandu nudila radove kiparice Manuele Pauk i kolaže Celle Anite Celić, koji koštaju oko 2500 kuna manji, dok su veći od 7000 do 8000 kuna. Pauk je svoje 'Muze', male figurativne skulpture od poliestera i akristala, nudila već od 3000 kuna. 'To je devet grčkih muza umjetnosti u obliku krava mljekarica, kojima sam pokušala spojiti agrikulturu i kulturu', rekla nam je Pauk, rođena u Šibeniku 1994.

Na sajmu se samostalno predstavila Jelena Remetin, hrvatsko-francuska umjetnica koja djeluje u polju proširenog slikarstva, fotografije, filma i novih tehnologija. Bila je i prošle godine i bila je zadovoljna prodajom, ali i drugim, po njoj puno važnijim stvarima.

Neće kupiti jer im je prejeftino

'Svaki art show prvenstveno služi za kontakte i umrežavanje, tome da si gradiš ime. Zapravo je najmanje za prodaju koju ljudi očekuju odmah i sad, ali ne ide to tako. Ovo je odskočna daska koja ti otvara druge mogućnosti. Ljudi te vide, uzmu ti vizitku pa se jave kasnije, nekad i za pola godine, godinu dana. Meni je prošle godine nastup na sajmu osigurao izlaganje na bijenalu na Trstu i u još jednoj galeriji, a nakon toga izlagala sam u Centru KNAP tu u Zagrebu. I na ovom sam sajmu odmah prve večeri dogovorila izložbu', ispričala nam je Remetin, dodajući da se posebno pripremila za drugo izdanje Art Zagreba.

'Lani sam prodavala velike formate od nekoliko tisuća kuna i dosta ih se prodalo, a opet, bilo je ljudi koji su htjeli kupiti nešto moje, ali bilo im je preskupo. Zato sam ove godine napravila specijalno male radove, crteže koje kasnije namjeravam raditi u velikim formatima. Zanima me kako će publika reagirati na njih, a prodajem ih jako pristupačno, od 400 do 700 kuna, ovisno o dogovoru. Iako, neki ni to neće kupiti, ali ne jer je preskupo nego jer im je prejeftino', ispričala je Remetin, a na sajmu je nudila i radove velikog formata po cijeni od 12.000 kuna, odnosno 1500 eura.

'U Francuskoj taj stil i ti formati koštaju 5000 eura, s time da mi galerija uzme 50 posto. Imate, naravno, i galerije koje uzmu 30 posto, ali onda imate puno više posla oko dovođenja publike. Ima i galerija koje nude najam, a tjedan dana košta 200-300 eura, ali onda se trebaš pobrinuti za dosta organizacijskih stvari. Draže mi je dati 50 posto, imati posrednika i na kraju mi opet ostane oko 2500 eura. Ovdje sam spustila na 1500, prilagodila sam se domaćim uvjetima', rekla nam je Jelena Remetin koja je na posljednjem festivalu Francuske u Hrvatskoj, Rendez-vous, imala samostalnu izložbu.

'Na njoj mi je jedan čovjek kupio radova za 5000 eura bez pitanja. Renovirao je stan i trebao je slike, a moje su mu se svidjele. Imate, dakle, i takvih. A ima i onih koji me pitaju mogu li uzeti promo materijal i uokviriti ga, da imaju barem uspomenu. Mogu shvatiti sve, ali sjećam se da sam, kad sam otišla u Pariz i radila kao dadilja da nešto zaradim, svoj prvi novac potrošila na sajmu umjetnosti Fiac, na kojem sam si kupila neku malu sliku, maštajući da tako počinjem vlastitu kolekciju', kaže Jelena Remetin.

Samostalno se na sajmu predstavio i kipar Hrvoje Dumančić nudeći radove iz serije 'Horseland', prikaze konja, ključne figure njegovog svijeta u kojemu redovito pažljivo spaja umjetnost i prirodu. Dumančić je, inače, od djetinjstva profesionalni jahač i ljubitelj konja, a skulpture je nudio po cijeni od 1500 kuna do 3500 eura.

Dosta se umjetnika na Art Zagrebu predstavljalo u duetu ili većoj grupi, a istaknuo se osobito štand Aleksandra Bezinovića i Vedrane Dević. Bezinović, čije radove u proteklih nekoliko godina odlikuju apstrakcija i minimalizam, nudio je slike po cijeni od oko 9000 kuna. Vedrana Dević prodavala je fotografije za 3000 kuna, mada su oboje, kao i većina izlagača, bili otvoreni za pregovore.

Kao kolektiv, odnosno kao MMML studio, na sajmu su se predstavili Mario Matoković i Luka Kedžo.

'MMML Studio je rezidencijalni projekt neprofitne organizacije UKRO, u sklopu kojeg ugošćujem umjetnike iz Hrvatske. Dosad sam ugostio tri umjetnika, posljednjeg Luku, kojeg sam odlučio ovako predstaviti, s njegovim fotografijama', pojasnio nam je Matoković, osječki umjetnik koji se bavi grafikom, videominstalacijom, performansom i umjetničkom fotografijom. Grafike, kako nam je rekao, na sajmu je nudio za oko 2500 kuna.

Odjednom tri sajma

Prvi put na sajmu se predstavila i Udruga za kulturu i nove medije Arteist, a među četvero umjetnika koje zastupaju našao se Duje Medić, koji je 2010. diplomirao na grafičkom odsjeku zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti. Dvije manje grafike prodavao je za 500 kuna, a veće radove od 6000 kuna naviše.

'Hvalevrijedno je da se pokrenulo nešto ovako u Hrvatskoj, u kojoj nemamo ni sređeno tržište, nikakvih pravila ni normi. Prostor je lijep, pozicija odlična. Sad samo treba biti uporan i razvijati projekt. Jedino mi je malo čudno da od prošle godine imamo dva sajma, oba u svibnju, ovaj i Nesvrstane u Laubi, a dobio sam i poziv za još jedan, koji će biti na Velesajmu krajem godine. Pohvalno je to da se stvari pomiču, ali ne znam treba li maloj Hrvatskoj odjednom toliko sajmova', rekao je Medić.

Na štandu Arteista bila je i glavna urednica portala Anita Ruso.

'U New Yorku je procvalo tržište kad su nakon aukcija počeli izlaziti indeksi pa se doznalo pravo stanje stvari. Prije toga cijene su se napuhavale, ali kad su napokon izašli indeksi, ljudi su shvatili da su cijene pristupačnije nego što su mislili. Ovdje kod nas ljudi se još uvijek boje pitati i cifre su im u glavi sigurno veće nego što su zapravo', rekla nam je Ruso, dodajući da je najveći problem to što su ljudi u Hrvatskoj užasno neobrazovani.

'Prijateljica uređuje stan i rekla sam joj da dođe pogledati, da može naći neku grafiku za 500 kuna. Ali ne, ona je pošla u Ikeu i kupila tapetu za 490. Nije istina da se nema novca, možda ne za sliku od 10.000 kuna, ali za nešto u skladu s prosječnom hrvatskom plaćom svakako se može tu izdvojiti', komentirala je Ruso. Arteist je, kako nam je rekla, odabrao umjetnike koje godinama predstavlja, a osim Medića, to su Dominik Vuković, Ivana Vulić i Luka Kušević-Radaković.