Reviju tradicionalno organizira Udruga Kulturtreger zagrebačkog književnog kluba Bookse, a ove se godine održava u sklopu Human Rights Film Festivala (HRFF) sa zajedničkim programom "Sjedinjene Države Levanta", gdje se temi pristupa kroz razgovore, predavanja, projekcije filmova i tribine. 

Prvi festivalski književni program ugostio je u dvorani Mueller Kina Europe zabranjivanog sirijskog romanopisca i scenarista Khaleda Khalifu, sirijsko-kurdskog pjesnika i prevoditelja Golana Hajija, te libanonsko-egipatsku književnicu i novinarku Sahar Mandour.

Goste je pozdravila koordinatorica festivala Miljenka Buljević, koja je istaknula kako taj festival, pokrenut kao "najmanji festival na svijetu" s ciljem uspostavljanja književnih veza tamo gdje su slabe ili ih uopće nema, u svojem trinaestom izdanju prvi put u Hrvatskoj predstavlja suvremenu književnost na arapskom jeziku.

"Iako arapska književnost nikako nije mala, u hrvatskom literarnom krajobrazu nekako je uspjela biti zanemarena ili potpuno nepoznata. Misija je ovogodišnjeg izdanja to promijeniti", rekla je Buljević.

Gosti 13. Revije su književnice i književnici iz Sirije, Libanona, Jordana i Palestine s impresivnim biografijama, među kojima je i Hoda Barakat, jedna od najvažnijih libanonskih feminističkih književnica s kojom će u petak 8. prosinca u Medijateci Francuskog instituta razgovarati Ingrid Šafranek.

Prvi autori predstavljeni na Reviji istaknuti su književnici arapskog govornog područja, troje od ukupno sedmero autora u odabiru ovogodišnje selektorice Zeine G. Halabi, profesorice arapske književnosti i kulture na American University of Beirut. Pri odabiru autora i tekstova Halabi se vodila time da su autori suvremeni i živi, s naglaskom na raznolike književne glasove koji zastupaju nove poglede na svijet, čije se pisanje udaljava od eksplicitno modernističkog sekularno-nacionalističkog diskursa prema onome koji je anakron, transnacionalan i pažljiv prema individualnom.

Kako pisati o ratu, stradanju i opresiji

Susret s autorima vodila je novinarka, prevoditeljica i aktivistica Ivana Perić, koja ih je kao uvod u čitanja i razgovor o pročitanome upitala kako su se, dolazeći s govornog područja od 300 milijuna ljudi, tisućljetnog književnog i kulturnog nasljeđa, osjećali primivši poziv za sudjelovanje u malom festivalu koji se odvija u jednoj maloj zemlji. 

Prva je odgovorila Sahar Mandour, koja je kazala kako ju je taj poziv posebno razveselio jer je tako dobila divan razlog da prvi put posjeti Hrvatsku, a to što je riječ o maloj zemlji s malom književnošću shvatila je kao nešto "po svojoj mjeri".

Haji je kazao kako zemlje ponajviše upoznaje kroz njihovu literaturu, a u trenutku kad je dobio poziv upravo se bavio manjim europskim jezicima. Zaintrigirao ga je i status hrvatske književnosti, koja kao književnost koja dolazi iz istočne Europe u svijetu u kojemu se sve mjeri prema zapadnjačkim kanonima, pati od problema prihvaćenosti, dodao je.

Khaled Khalifa istaknuo je da činjenica što je poduzeo putovanje od 24 sata da bi iz Damaska doputovao do Zagreba pokazuje koliko je želio biti tu.

U razgovoru o tome što i o čemu piše, Mandour je nakon čitanja istaknula kako ju posebno zaokupljaju teme vezane uz realnost života žena u Bejrutu. "Tamo odakle ja dolazim, ženama nije dopušteno imati privatni prostor, taj prostor za njih kontroliraju institucije moći, i oni onda postaju bojno polje," rekla je.

"Kao spisateljica nalazim sebe kako branim taj privatni prostor, branim osobne izbore, kakvi god oni bili, dokle god su osobni. Žene odrastaju sa strahom od toga da će biti izložene, da će njihova privatnost biti pregažena, da će onda nestati, da neće više biti bitno što će se s njima dogoditi, da će sve eksplodirati. To je tema koja me privlači", dodala je.

"Beirut je poput 'vlaka smrti', taj grad živi samo na ekstremnim emocijama, to je jedan histeričan grad koji vas guši. Da biste ga preživjeli naprosto morate svakih nekoliko mjeseci nakratko otići. Ali mislim da ja ne mogu živjeti nigdje drugdje iako nikada neću odustati od nade da ću otići", rekla je Mandour. 

Khalifa, koji puno piše o ratu i stradanjima, kazao je kako za takvo pisanje treba dugo vremena, osobito kako bi se razvile različite perspektive, za što je potrebna određena distanca. "Moramo se ohladiti, razmotriti sve perspektive, pisanje mora proizaći iz smirenog motrišta", rekao je pisac.

"Pišem jako sporo, uživam u pisanju, to je moj posao koji volim raditi. Upravo sam završio skicu za novi roman koji se razvijao deset godina, to je moj ideal pisanja. U Siriji je trenutno u tijeku rat različitih narativa. Ali što je istina? Ako želite pisati o ratu, rat mora nestati iz pisanja. Taj sam roman ispisao iz svojih smirenih trenutaka", dodao je Khalifa.

Govoreći o svojem pisanju Haji je kazao da je za njega poezija mjesto gdje se "kontradikcije susreću, mjesto gdje se suprotstavljamo sami sebi i povijesti svijeta". "Način kako se sebi obraćamo u poeziji stvara brojne zastore, ne otvara prostor za percepciju, za razmišljanje", kazao je Haji. 

Sirijski romanopisac, scenarist i pjesnik Khaled Khalifa (1964.) autor je pet romana i nekoliko scenarija za nagrađivane televizijske drame, dokumentarce, kratke filmove te za jedan igrani film. Objavljuje eseje i novinske tekstove u različitim dnevnim listovima na arapskom jeziku. Dva su mu romana nakon objavljivanja u Siriji zabranjena pa ih je ponovo izdao u Libanonu. Za četvrti roman, "Knives in this City's Kitchens" (2013.), objavljen u Kairu, dobio je nagradu Naguib Mahfouz i uvršten je u uži izbor za Međunarodnu nagradu za arapsku književnost (arapskog Bookera). Romani su mu prevedeni na više svjetskih jezika. 

Golan Haji (1977.) je sirijsko-kurdski pjesnik i prevoditelj koji piše na arapskom jeziku a trenutno živi u Francuskoj. Završio je Medicinski fakultet i radio je kao liječnik u Damasku do 2010. Haji je objavio brojne članke, osvrte i prijevode u arapskim i stranim publikacijama, surađivao na katalozima umjetnika i umjetničkim knjigama, a objavio je i nekoliko zbirki poezije. Sa sirijskim feminističkim pokretom Estayqazat objavio je zbirku ženskih glasova u sirijskom ustanku koju je uredio iz niza intervjua.

Libanonsko-egipatska književnica i novinarka Sahar Mandour (1977.) trenutno radi za Amnesty International kao istraživačica za Libanon i Jordan. Magistrirala je medijske studije na School of Oriental and African Studies na University of London. Specijalizirala se za teme roda, društvenih pokreta i kulturne produkcije u Libanonu, Egiptu i Palestini. Od rujna 1998. do siječnja 2017. bila je urednica u vodećem dnevnom listu na arapskom jeziku u Libanonu Assafir. Mandour je objavila četiri romana.

Revija na putu i antologija

Nakon susreta s autorima održana je projekcija filma Matthewa Heinemana "Grad duhova" u velikoj dvorani Kina Europe, a u srijedu će, ponovo u dvorani Mueller, na 13. Reviji malih književnosti gostovati jordanski pisac i urednik Maan Abu Taleb koji trenutno živi u Londonu, pjesnikinja i novinarka iz Haife Asmaa Azaizeh, te nagrađivana književnica Adania Shibli, koja trenutno živi između Jeruzalema i Berlina.

Uz razgovore s autorima, program "Sjedinjene Države Levanta" čine i predavanja, projekcije filmova i tribine. Među gostujućim se predavačima i sudionicima tribina izdvajaju Fawwaz Traboulsi, izvanredni profesor povijesti i političkih znanosti s Libanonsko-američkog sveučilišta u Beirutu, te Renad Qubbaj, glavna direktorica palestinskog Tamer instituta za edukaciju u zajednici.

Program su financijski podržali Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Grad Dubrovnik, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva te Zaklada Kultura nova.

U četvrtak i petak 7. i 8. prosinca, u sklopu programa "Revija na putu" gostujući će autori otputovati u Vukovar, Rijeku, Dubrovnik i Osijek na susret s tamošnjim čitateljima, a u povodu Revije, Booksa je objavila antologiju suvremenih pisaca i spisateljica iz zemalja Levanta pod naslovom "Tvoj bol je lakši kad o njemu drugi pričaju".