Na nesrazmjer vrsnoće prijevoda najboljih knjiga s velikih svjetskih jezika, poput francuskoga, i 'stanje' knjige u Hrvatskoj Čegec je ukazao u razgovoru što je u utorak navečer u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu bio posvećen prijevodnoj francuskoj književnosti. Razgovor je upriličen u sklopu Mjeseca frankofonije koji se tijekom ovoga ožujka održava u više od 15 gradova diljem Hrvatske i obilježava se raznovrsnim programom na više od 150 događaja.

Mjesec frankofonije inicijativa je veleposlanstava zemalja članica Frankofonije koja se nalaze u Zagrebu - Belgija, Kanada, Francuska, Grčka, Mađarska, Rumunjska, Slovenija, Švicarska, a podupiru ga hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Francuske alijanse u Hrvatskoj i brojne druge hrvatske udruge i institucije na području kulture.

U razgovoru što ga je moderirala prevoditeljica Ursula Burger Oesch, uz Čegeca, sudjelovali su i Gordana Farkaš Sfeci, glavna urednica i vlasnica nakladničke kuće 'OceanMore' i glavni urednik i vlasnik nakladničke kuće 'Fraktura' Seid Serdarević

Izdavači - krenuli smo objavljivati prijevode francuske književnosti prvih godina 21. stoljeća

Na pitanje moderatorice kada su krenuli objavljivati prijevode francuske književnosti, Čegec je podsjetio kako je prva knjiga koju je objavio bila knjižica 'Doživljaji mladog Don Juana' Guillaumea Apollinairea, a vodila ga je ideja da objavi knjigu koja će se moći čitati na svakome mjestu. Ali, dodao je, "ta ideja nestala je pod udarcima kiosk-izdavaštva". Farkaš Sfeci prisjetila se pak knjige Frédérica Beigbedera '99 francs', odnosno '129,90 kuna' naslovljene po prodajnoj cijeni te knjige, koja je doživjela pet izdanja u Hrvatskoj. Istaknula je kako je i njezin autor bio tri puta u Hvatskoj gdje je prihvatila i zavoljela i kritika. Prva knjiga francuske književnosti koju je objavila 'Fraktura' bila je "Moja kućna pomoćnica" Christiana Ostera, a slijedile su, kako je rekao 'knjige visokoga stila' Assie Djebar 'Beskrajan je zatvor' i Tahara Ben Jellouna 'Ta zasljepljujuća odsutnost svjetlosti'.

Serdarević: Kulturu ne možemo prepustiti tržištu

Jedna od tema o kojoj se razgovaralo bila je i treba li izdavaštvu potpora. Serdarević je tako napomenuo da većina europskih država, a i Sjedinjene Američke Države, podupiru izdavaštvo, iako to često ne čini izravno država već postoje različiti mehanizmi kojima se omogućava potpora izdavaštvu. U protivnome, ustvrdio je, ako kulturu prepustimo tržištu, naročito ako je ono malo kao što je hrvatsko, dobit ćemo 'najordinarnije smeće i cajke'.

Farkaš Sfeci podsjetila je kako je Europska komisija prije podupirala prijevode, dodavši kako to više ne čini. Smatra kako rad prevoditelja treba poštivati i da Hrvatska ima tradicionalno vrhunske prevoditelje sa svih tzv. vellikih svjetskih jezika.

Za Čegeca je jedan od ozbiljnih problema s kojima se susreću srednji i mali izdavači u Hrvatskoj što više nema knjižara u kojima će prodavati knjige jer su, rekao je, 'velike izdavačke kuće pregazile neovisne knjižare', pa tako, dodao je, sada imamo samo dva knjižarska lanca - Školske knjige Tisak medije.

Moderatorica je pak primijetila kako to nije samo naš problem već da se o istim problemima razgovaralo i na nedavnome sajmu knjiga u Parizu.

Bez obzira na komplesnost situacije u kojoj je nalazi knjiga na malome tržištu kao što je hrvatsko, Burger Oesch istaknula je kako se na hrvatski jezik prevode najbolje knjige i zato, smatra, nikada ne treba prestati govoriti o književnosti i prevoditeljima, ma kako se činilo da od toga razgovora nema koristi, a s tom ocjenom i uz iznesenu primjedbu, složili su se i sudionici razgovora.