'Kad sam imao osam godina, još uvijek nisam znao čitati. Odrastajući u New Jerseyju, tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća, bio sam jedan od 'sporijih' učenika. Moja učiteljica gospođa Browning ukazala je na to mojoj majci na roditeljskom sastanku: 'Daniel zaostaje za ostalima.' Za vrijeme ručka sjedio sam za stolom s ostalim sporijim učenicima i oprostite na izrazu, glupom djecom. U njihovu grupu bio sam raspoređen i tijekom satova matematike i engleskog jezika. A zatim, godinu dana nakon toga, spasio me strip 'Spider-Man' autora Stana Leeja. Nakon što sam ga pročitao, počeo sam se interesirati za stripove. Uskoro sam s najboljim prijateljem Danom provodio poslijepodneva crtajući i pišući naše stripove.

Do 11. godine postao sam odlikaš u svim predmetima. Što se dogodilo? Jesam li uistinu bio spor kao što je gospođa Browning tvrdila, a u međuvremenu sam postao pametniji zato što sam zaronio u čudesan svijet stripova?

Kako bih odgovorio na to pitanje, proveo sam tri godine intervjuiraući psihologe i neuroznanstvenike diljem svijeta, proučavajući njihove studije i testirajući nove metode za koje tvrde da povećavaju inteligenciju. Na kraju krajeva, knjiški moljci rijetko izlaze iz svojih literarnih kukuljica kako bi postali socijalni leptiri. Iako nitko ne bi čitanje nazvao novom metodom za poboljšanje kapaciteta uma, nove znanstvene studije potvrdile su da se čitanje i IQ nalaze u simbiotičkom odnosu', objašnjava Dan Hurley

Postoji 'kristalizirana inteligencija', temelj znanja koji puni naš mozak. Kad naučite kako voziti bicikl ili ime novog prijatelja, ne dobivate samo informacije, već i potencijalno korisno znanje, koje se uvećava, formira osnovu vaše sposobnosti da 'navigirate' i postižete rezultate u okolini. Kao dodatak tim temeljima, čitanje povećava kristalizaciju te već postignute inteligencije. To objašnjava zašto neki IQ testovi uključuju procjenu vokabulara.

Ali opet, svatko poznaje puno ljudi koji nemaju puno 'knjiškog znanja', ali su svejedno vrlo oštroumni i pametni. 'Fluidna inteligencija' sposobnost je rješavanja problema, razumijevanja svari i detektiranja smislenih obrazaca. Možete čitati malo ili ništa, ali i dalje briljirati u 'čitanju između redaka' konverzacije.

U današnjem svijetu, fluidna inteligencija i čitanje potpomažu jedno drugo. Povećana usmjerenost na kritičko iščitavanje i pisanje u školama objašnjava zašto danas učenici postižu znatno više rezultate na testovima inteligencije od prijašnjih generacija.

Tzv. Flynnov efekt, nazvan je po Jamesu Flynnu, novozelandskom profesoru koji je posvetio veći dio svoje karijere proučavanju svjetskog fenomena povišenih rezultata na testiranjima IQ-a. Ako čitanje može povećati fluidnu inteligenciju, također vrijedi i obratan proces: povišena fluidna inteligencija pospješuje razumijevanje čitanja, sudeći po istraživanjima Jasona Cheina sa sveučilišta Temple u Philadelphiji.

Treći tip inteligencije, tzv. 'emocionalna inteligencija', u zadnjih nekoliko godina u centru je pažnje. To je sposobnost da ispravno pročitate i reagirate na vlastite i tuđe osjećaje. U listopadu, časopis Science objavio je iznimnu studiju koja dokazuje da čitanje fikcije povećava ljudsku sposobnost za razumijevanje tuđih mentalnih stanja.

David Comer Kidd Emanuele Castano iz njujorške New School for Social Research koristili su pet eksperimenata kako bi pokazali da čitanje književne fikcije poboljšava rezultate na testovima kojim se procijenjuje emocionalna inteligencija, za razliku od čitanja publicistike.