U okviru prvog samostalnog nastupa u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, afirmirani hrvatski autor Danijel Žeželj od 7. listopada u Black Boxu predstavlja ambijentalni rad 'Svjetlocrno', svojevrsni otjelotvoreni crtež
Kako se ističe u najavi, umjetnik je preobrazio prostor u ambijent koji se, donekle, referira na "Poglavicu jelena", njegov najnoviji crtani roman o suodnosima prirode i društva, a koristi simboliku jelena da bi ispričao pripovijest o padu, pročišćenju i ponovnom uzdizanju.
Iz MSU-a kažu kako se Žeželj prvenstveno smatra pripovjedačem koji umjesto riječi koristi slike, a njegovi crteži i stripovi često uključuju prizore urbanih pejzaža komplementarnih s unutrašnjom analizom i razmatranjima postojanja pojedinca u kontekstu šire ljudske povezanosti, "izazivajući izravnu kritiku i dovođenje u pitanje društvene poretke".
Iako je najpriznatiji kao strip crtač, grafičar, animator, ilustrator i slikar, njegov opus prelazi te granice, a kreativni proces izrazito mu je kritičan prema različitim suvremenim društvenim sustavima "dok njegova djela istovremeno nude osjećaj mračnog odnosno magičnog realizma".
Osim zapaženih multimedijskih nastupa počevši od 1997., Žeželj je producirao osam kratkih animiranih filmova i autor je dvadeset i pet grafičkih romana, od kojih su neke objavile medijske kuće poput DC Comicsa, Marvela, Dark Horsea, Heavy Metala, Image, Glénat, Dargaud, Eris Edizioni, The New York Times i Harper's Magazine.
Otvorenje izložbe, koja predstavlja prvo samostalno predstavljanje Žeželja u MSU-u, popratit će multimedijalni performans slikanja i glazbe uživo u izvedbi Danijela Žeželja, austrijske bubnjarice Katharine Ernst i pulskih glazbenika Alena i Nenada Sinkauza, a ponudit će publici da izravno svjedoči procesu nastajanja umjetničkog djela uz snažnu razmjenu glazbenih i slikarskih elemenata.
Sama izložba 'Svjetlocrno' koncipirana je kao narativni ciklus koji kombinira niz zidnih slika i uokvirenih grafika velikog formata. Galerijski prostor Black Box, veličine 27 × 9 ×4 metara, transformiran je u trodimezionalnu vizualnu sekvencu, zidovi i grafike postaju cjelinom, a ulaskom u prostoriju fizički i mentalno se ulazi u priču. Teme izložbe jesu pobuna i katarza.
Njegov se rad može razgledati do 20. studenog.