U petak 31. siječnja u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci otvara se prva velika izložba projekta Europske prijestolnice kulture 'S kolekcijom' vizualnog umjetnika Davida Maljkovića. Izložba se otvara dan prije službenog otvorenja programa Rijeka 2020 – EPK.
'S kolekcijom' je izložbeni format otvorenog tipa koji se gradi kroz niz suradnji, u nekoliko vremenskih sekvenci i na više lokacija, a njenu jezgru čini autorova prostorno-specifična intervencija, stoji u najavi izložbe čija je kustosica Ivana Meštrov.
Izložba na atipičan način predstavlja MMSU-ovu kolekciju, koja od osnutka Muzeja 1948. godine, nikada nije zadobila prezentaciju kroz stalni postav, ponajprije zbog ograničenih prostornih resursa. Muzej ni danas nema stalni izložbeni postav pa kroz ovu autorovu prostornu rekonfiguraciju muzejska kolekcija postaje prisutna, dobiva novu pojavnost, a i sami radovi iz kolekcije postaju više od običnih artefakata – dobivaju novo značenje, novu aktualnost i društvenu relevantnost, navodi se u najavi izložbe. 'Dok gradi odnos s muzejskom kolekcijom, autor se ne pridržava taksonomije i linearnih muzeoloških narativa već primjenjuje svoje uvriježene umjetničke metode: kolažistički pristup, korištenje postava i postojećih artefakata kao materijala, poigravanje s načinima gledanja i izložbom kao zaokruženim doživljajnim iskustvom' najavljuju iz MMSU-a.
vezane vijesti
Osim toga, Maljković će otvoriti interakciju s kolekcijom MMSU i za troje autora i autorica mlađe generacije. Dora Budor izvest će intervenciju na fasadi zgrade MMSU-a naslovljenu 'There’s something terrible about reality and I do not know what it is. No one will tell me', kao nastavak rada koji je izvela u sklopu izložbe Casa Tomada u Mexico Cityju 2018. godine. Niko Mihaljević, potaknut fenomenom mitomanske pop-kulturne eksploatacije predkolumbovskih kristalnih lubanja, 'Muzejom kristalne lubanje' proučava tranziciju mitoloških narativa u popularnu kulturu i digitalnih obrata u muzealno. Vizualna umjetnica s amsterdamskom adresom Nora Turato krajem ožujka 2020. kroz svoju će specifičnu praksu interpretirati fenomen građanske kolekcije – zbirku Ivane Brlić Mažuranić u Vili Ružić – u suradnji s Theodorom de Canzianijem, skrbnikom zbirke.
Tijekom tri mjeseca, u izložbenom prostoru MMSU-a uspostavit će se i djelovat će različiti prostori društvenosti. To će naznačiti već i samo otvorenje izložbe koje će pratiti community internet radio Radio Roža, privremeni MMSU-ov 'podstanar' u nadolazećim mjesecima, najavljuju iz MMSU-a. Glazbeni program otvorenja kurira TIPSY a pop up bar za vrijeme izložbe u MMSU-u vodi Damir Čargonja Čarli. Krajem veljače MMSU će ugostiti i večeru s Klasom Grdićem, Igorom Rukavinom, Žarkom Violićem, Branko Cerovcem i Damirom Čargonjom Čarlijem, pripadnicima riječke umjetničke scene koji su bili značajni za Maljkovićevo umjetničko formiranje tijekom devedesetih godina u Rijeci.
Sastavni dio izložbe čini i suradnja s nizozemskim poslijediplomskim programom iz grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija Werkplaats Typografie – WT čiji su studenti izradili njen vizualni identitet. Oni će krajem ožujka u Rijeci sudjelovati i na radionici koja će okupiti polaznike WHW Akademije te nekoliko diplomanata i studenata riječke Akademije primijenjenih umjetnosti pod mentorstvom Petre Mrše. Njihovi će radovi, motivirani MMSU-ovom kolekcijom, postati i integralnim dijelom izložbe 'S kolekcijom', stoji u najavi izložbe koja ostaje otvorena do 20. travnja.
David Maljković rođen je 1973. u Rijeci. Živi i radi u Zagrebu. Njegove recentnije samostalne izložbe uključuju The Renaissance Society u Chicagu, Palais de Tokyo u Parizu, Kunstmuseum u Sankt Gallenu, BALTIC Centre for Contemporary Art u Gatesheadu, Kunsthalle u Baselu, Van Abbenmuseum u Eindhovenu, Secession u Beču. Izlagao je na 11. Gwangju bijenalu, 56. Venecijanskom bijenalu, 29. Bijenalu u Sao Paolu, 11. i 9. Istanbulskom bijenalu i dr., a radovi su mu dio kolekcija brojnih svjetskih muzeja, među ostalim Centra G. Pompidou u Parizu, MUMOK-a u Beču, Museo Reina Sofia u Madridu, MoMA-e u New Yorku, Stedelijk muzeja u Amsterdamu, Tate kolekcije u Londonu.
Muzej u muzeju: 'Muzej kristalne lubanje' Nike Mihaljevića
U sklopu Maljkovićeve izložbe 'S kolekcijom' gradi se i 'muzej u muzeju'. U jednom od prostora MMSU-a konceptualni umjetnik i dizajner vizualnih komunikacija Niko Mihaljević priprema 'Muzej kristalne lubanje'. Poticaj mu je fenomen mitomanske eksploatacije predkolumbovskih kristalnih lubanja, koje se povezuje s majanskom kulturom i nadnaravnim moćima, u pop-kulturi 20. stoljeća, stoji u najavi.
'Godine 1927., dok su bili u potrazi za izgubljenom civilizacijom Atlantide, arheolozi su u ruševinama mayanskog grada otkrili strahovito izniman – i možda najstariji – predmet koji je ikada oblikovala ljudska ruka. To je savršena kopija ljudske lubanje, predivno izrađena i polirana iz jednog jedinog komada kvarcnog kristala. Ona je, jasno, proizvod sofisticirane civilizacije – njezina je starost procijenjena na 12,000 godina! Lubanjine oči trepere kao da su žive. Promatrači nam govore o čudnim zvukovima, mirisima i svjetlosnim efektima koji iz nje izlaze. Kaže se da je njezin utjecaj prouzročio nered, fizičke povrede, čak i smrt. Je li moguće da je taj tajanstveni predmet naša veza s ljudskom tamnom, magičnom prošlošću? Je li on glasnik iz drugog doba – ili drugog svijeta?'.
Navedeni citat dio je opisa tajanstvene Mitchell-Hedgesove kristalne lubanje (za koju se prije desetak godina utvrdilo da je krivotvorina nastala tridesetih godina 20. stoljeća.) u knjizi 'Kristalna lubanja' Richarda M. Garvina. Osim što je iznjedrio niz pseudoznanstvenih teorija i globalni new age religijski pokret, ovaj je ezoterični artefakt inspirirao i najrazličitije pop-kulturne proizvode, poput četvrtog nastavka filmskog serijala Indiana Jones, epizode znanstveno-fantastične serije Stargate SG-1, epizode Bonnelijevog stripa Martin Mystére, pjesme američkog heavy metal sastava Mastodon, luksuznog brenda votke holivudskog glumca Dana Aykroyda…
Kroz 'Muzej kristalne lubanje' Mihaljević proučava upravo tu tranziciju mitoloških narativa o kristalnoj lubanji u popularnu kulturu, ali i digitalnih obrata u muzealno. Njegova muzejska kolekcija trenutno sadrži 16 eksponata koji datiraju od 1988. do 2019. godine te ima i svoj stalni postav i čitaonicu. Tijekom dvomjesečnog trajanja, publika će eksponate Muzeja kristalne lubanje podrobnije upoznati kroz projekcije, radionice i stručna vodstva.
