'Kad se pojavila nagrada tportala i kad sam vidio tko sjedi u žiriju, osjetio sam zadovoljstvo jer je to novi set ljudi. Koliko se mogu sjetiti, nitko nije sjedio u nekom drugom žiriju što definitivno obećava oživljavanje književne scene', izjavio je prvi dobitnik nagrade roman@tportal.hr Dalibor Šimpraga nakon što je postao prvi dobitnik književne nagrade koja će obilježiti sljedeće godine hrvatskog književnog života.

Tportalova književna nagrada za najbolji roman nosila je sa sobom i novčanu nagradu od 100 tisuća kuna, o pobjedniku je odlučivao sedmeročlani žiri, u čijem su prvom izdanju sjedili ugledni književni stručnjaci Miroslav Mićanović, Alida Bremer, Tomislav Brlek, Ana Grbac, Igor Mandić, Jadranka Pintarić i Roman Simić Bodrožić.

'Anastasia' se pak pokazala kao dobra najava za to da će i svi sljedeći žiriji nagrade roman@tportal.hr svojim jedinstvenim izborima stvoriti alternativni kanon suvremene hrvatske književnosti. Nagrađeni su u proteklih devet godina Dalibor Šimpraga, Drago Glamuzina, Sibila Petlevska, Ivica Đikić, Olja Savičević Ivančević, Tahir Mujičić, Kristian Novak, Zoran Malkoč i Slobodan Šnajder, a o raznolikosti pobjednika i pobjednica svjedoči i da su dva romana u izdanju Algoritma, a tu su još naslovi Profila, Naklade Ljevak, Durieuxa, AGM-a, Frakture itd.

U 'Anastasiji' se Šimpraga bavio traumatičnom hrvatskom zbiljom na nedavnom prelasku stoljeća; tema je ratno ludilo  koje se polako utišava, ono socijalno i tranzicijsko traje i dalje te ožiljci nacionalizama još su više nego svježi i doista nema puno nade za mlade.

Sljedeće je godine nagrađen podjednako suvremeni 'Tri' Drage Glamuzine, inače hvaljenog pjesnika zbog nagrađivane zbirke 'Mesari', roman koji je neustrašivo tematizirao seksualnost i ljubav te proizlazeće patologije u odnosima muškaraca i žena.

Kako je napisao u svojem obrazloženju žiri: 'Roman tematski raščlanjuje odnose određene strastvenom ljubomorom i ljubavlju, nagonima nevjere i odanosti, dok poetički istražuje međudjelovanje poštivanja i kršenja konvencija forme romana. Polazeći od naizgled jednostavne situacije ljubavnog trokuta i ekonomičnog izričaja, autor gradi koncepcijski ambiciozan i izvedbeno zahtjevan pripovjedni tekst koji neuralgične epizode iz života likova i pomnjivo odabrane fragmente zbilje.'

Godine 2009. nagrađen je roman 'Vrijeme laži' Sibile Petlevski, prvi dio trilogije 'Tabu'. To je roman koji progovara o Viktoru Tausku, jednoj od najzanimljivijih osobnosti hrvatske moderne. Kroz životnu sudbinu tog zaboravljenog pisca, pravnika i psihoanalitičara koji je između ostalih prijateljevao sa Sigmundom Freudom i bio ljubavnik femme fatale bečkog fin de sièclea Lou Salomé. U svom obrazloženju odluke žiri ističe kako 'Vrijeme laži' 'ne daje tradicionalan, linearno ispripovijedan, cjelovit i intaktan profil svoga junaka, niti se oslanja na narativne klišeje povijesnih romana u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Originalnost i samosvijest autoričina pristupa ogleda se u nepristajanju na romaneskno fiksiranje identiteta pojedinca, odnosno na falsificiranje, popunjavanje povijesnih praznina ili muzealizaciju epohe prema uvriježenim poimanjima nacionalne kulture'.

I ostali romani iz trilogije 'Tabu' - 'Bilo nam je tako lijepo' i 'Stanje sumraka' - bili su među finalistima za nagradu roman@tportal.hr.

Olja Savičević Ivančević u romanu 'Adio kauboju' dojmljivim i samoosviještenim glasom svoje junakinje pripovijeda o dalmatinskoj provinciji, ne samo zemljopisnoj, nego i duhovnoj te je proglašen najboljim u 2011. 'Adio kauboju' kasnije je pretvoren i u predstavu u režiji Ivice Buljana te preveden na više stranih jezika. Po recepciji u Hrvatskoj i svijetu, ‘Adio kauboju’ nesumnjivo je jedan od najvažnijih domaćih romana u ovom stoljeću.

'Fragmentarnom strukturom, roman 'Adio kauboju' reflektira rasutu egzistenciju naratorice/protagonistice, kao i njezine pokušaje da u potrazi za pretpostavljenom cjelinom slike događaja, koji je njezin život pretvorio u krhotine, da smisao svom životu. Posegnuvši za motivima 'kaubojske supkulture', autorica je s jedne strane nastojala izgraditi komunikacijski most za generacijsku nepomirljivost, a s druge ukazati na modele ponašanja koji su globalni obrasci', zaključio je žiri.

Roman Ivice Đikića 'Sanjao sam slonove' pobijedio je 2012. i govori o osjetljivim zbivanjima na pozadini društva u preobrazbi nadilazeći pritom dnevnopolitički novinarski angažman literarnom zrelošću pripovjedne proze. ‘Tri fabularne linije koje obuhvaćaju širok vremenski i prostorni raspon tjeskobe predratnog, ratnog i poratnog razdoblja u Hrvatskoj uklopljene su u sižejnu cjelinu koja analizu društvenih trauma predočuje kao međuigru krajnosti metaforički predočenih pojmovima u naslovu: čak i nestvarnu prirodu snova neizbježno pritišće slonovska težina stvarnosti, u ovom slučaju emigrantskog podzemlja, hipokrizije, rata i organiziranog i neorganiziranog kriminala', napisao je u žiri u obrazloženju.

Đikić je i nakon toga objavio zapažene knjige, ponajviše izvrsni dokumentarni roman 'Beara' te je napisao i scenarij za odlično primljenu televizijsku seriju 'Novine', koju je režirao Dalibor Matanić.

'Premda mu je ovo romaneskni prvijenac, ovaj pisac na vrhuncu zrelosti (rođen 1947. u Zagrebu) u njemu je sažeo i do krajnjih mogućnosti izrazio svoje kazališno/dramsko iskustvo, teatarsku/teatrološku spremu, svoj pjesnički ludizam i nadasve humorno osjećanje svijeta', stoji u obrazloženju žirija za 2013., kada je nagrađen 'Budi Hamlet, pane Hamlete' Tahira Mujičića.

Riječ je o 'černohumornom romanu iz Domovinskog rata u kojem je najdojmljiviji upravo Hamlet koji ne želi sudjelovati u općem patetiziranju teme i ne traga ni za kakvom velikom istinom, nego ironizira i ludički parodira stvarnost'.

Godine 2014. članovi žirija tražili su 'svježinu i začudnost, istančanost u detaljima i stilsko-jezične izazove u kojima čitamo autorski strastven napor namjesto lakoće ispisivanja rečenica'. To su pronašli u romanu 'Črna mati zemla' Kristiana Novaka, djelomično pisanog i međimurskim dijalektom.

Kristian Novak rođen je 1979. u Baden-Badenu u Njemačkoj, a živio je u Čakovcu. Godine 1998. upisuje diplomski dvopredmetni studij hrvatskog jezika i književnosti i njemačkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojemu je diplomirao 2005., a kasnije i doktorirao. 'Črna mati zemla' je i zahvaljujući nagradi roman@tportal.hr postala književni hit koji se odlično čitao. Sada se priprema i filmska adaptacija romana, a predstava u ZKM-u postavljena po 'Črnoj mati zemli' jedan je od hitova ovogodišnje kazališne sezone u Zagrebu.

U drugom je pravcu otišao žiri prošle godine, kada je nagrađen satirični roman 'Roki Raketa' Zorana Malkoča.

'Razvedena, prepuna apsurda i mjestimice montipajtonovska, bajkovita priča iz naše današnjice i nedavne prošlosti crnohumorno i kritički secira brojne nam društvene, književne, političke i ine patologije. Malkoč je osobito nemilosrdan prema svijetu književnosti i fenomenu medijske slave pisca: njegov lik - koji je lažnjak, lopov, krivotvoritelj i pozer - biva obasjan reflektorima dok se protagonist koji posjeduje stvarni književni dar odaje kriminalu i mafijaškim poslovima., objavljeno je u obrazloženju. Malkoč se prethodno istaknuo svojim kratkim pričama te je osvajanje književne nagrade tportala definitivno podiglo javni profil ovog zanimljivog autora koji nije dio zagrebačke književne scene.

Prošle godine ja pak najboljim romanom proglašeno 'Doba mjedi' Slobodana Šnajdera, i to iz konkurencije sveukupno 56 prijavljenih naslova. Žiri tportalove književne nagrade, u kojemu su pod presjedanjem književne kritičarke i publicistice Katarine Luketić bili prevoditeljica Ursula Burger, kazališni redatelj Ivica Buljan te urednici i pisci Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić tada je poručio da su 'ove godine uživali jer smo dobili priliku čitati, analizirati i međusobno raspravljati o odličnim romanima'.

Žiri se u donošenju konačnog suda vodio kriterijima autentičnosti i koherentnosti te se odlučio za Šnajderov 'dojmljivo jezično napisan roman, gotovo roman-fresku, koji govori o zaboravu i sjećanju, odnosu između male, intimne i velike, službene povijesti, u kojemu je autor uspio iskazati punoću vremena i prostora', kazala je predsjednica žirija Luketić.

Šnajderovo 'Doba mjedi' - koje je dobilo i regionalnu književnu nagradu Meša Selimović - smatraju 'djelom koje će, bez sumnje, obilježiti dulji period i hrvatske i regionalne književnosti, a uz nešto sreće s vremenom se upisati na listu velikih europskih romana' i zaključuje kako on 'ukazuje na složenost ovdašnje povijesti i različitost naših identiteta te na pogubnost politika nacionalne isključivosti koje su nastojale i još nastoje prebrisati sve takve složenosti i različitosti.’