'Rječnik hrvatskih animalističkih frazema', kako su autorice objasnile na njegovoj promociji na Interliberu, na štandu izdavača Školske knjige, sadržava oko 1400 frazema povezanih sa životinjama. Najzastupljeniji su, naravno, oni koji sadrže zoonim, odnosno naziv životinje, npr. ići kao guske, zatim zoonimsku pridjevnu izvedenicu (npr. kokošji vrat) te zoosomatsku izvedenicu, koja se tiče određenog dijela tijela životinje (npr. papak za otegnuti papak ili kandže za uhvatiti u kandže koga itd.).

No osim toga temeljnog korpusa, ovaj rječnik ide nekoliko koraka dalje pa u njemu mjesto pronalaze i frazemi s nazivima nastambi i staništa te pribora ili predmeta povezanih sa životinjama, npr. lajna za pribor, džungla za staništa, štala za nastambe, a tu su i životinjski proizvodi koji ne zahtijevaju preradu, kao što su med i mlijeko, potom glagoli kod kojih je primarno leksičko značenje povezano sa životinjama, npr. pomusti, potom onomatopejske komponente, npr. gugutati, piu-piu, ali i naziv tijela uginule životinje, npr. strvina.

'Naš je rječnik poseban i u širem kontekstu, u usporedbi, primjerice, s ruskim i njemačkim, s čijim sam istraživanjem profesionalno vezana jer, za razliku od njih, ovaj hrvatski jedini ima razne asesoare, kako smo ih nazvale, uključuje razna staništa itd., koja daju sveobuhvatnu sliku Hrvata, u smislu toga kako prosuđuju životinje na emotivnoj, moralnoj, intelektualnoj, pa i na interpersonalnoj razini. Vjerujemo stoga da će rječnik biti koristan i kulturolozima', rekla je na predstavljanju Branka Barčot, napominjući da se nadaju da će građa dobro doći prije svega školama jer su primijetile to da učenici i studenti u Hrvatskoj prilično slabo vladaju frazemima.

To je jedno od njihovih otkrića s terenskih istraživanja od Dubrovnika do Iloka, a koji su bili najzanimljiviji dio rada na rječniku, kako je rekla jedna od članica tima, Ana Vasung.

'Zaista smo poput nekih detektiva, neke vrste frazeološkog CSI-a, hodale Hrvatskom i skupljale frazeme, stalno kopale, vukle izvorne govornike za rukav, ispitivale ih kako ono oni to nešto kažu. Težile smo pritom uključiti što više ljudi starije dobi jer su mnogi od njih živjeli na selu, u suživotu sa životinjama, pa im je i vokabular bogatiji animalističkim frazemima kojih često nisu ni svjesni. Taj smo dio istraživanja provele u domovima za starije i nemoćne, odakle smo dobili velik dio građe rječnika', rekla je Vasung, dodajući da je zanimljivo bilo i to kako su frazemi sami nalazili svoj put do istraživačkog tima.

'Sastale bismo se u kabinetu da raspravimo o nekom od njih i dogovorile bismo na kraju da ga nećemo uvrstiti jer se ipak više ne koristi. Kad, za dva dana, eto ga, pojavi se u vijestima, u novinama. Onda bismo najčešće preko Facebooka jedna drugoj pisale 'joj, jesi čula što je danas izjavio'... najčešće - Milan Bandić. Zato, eto, i njemu trebamo zahvaliti kao izvoru', objasnila je Vasung dok je Dubravka Sesar, jedna od recenzentica rječnika, istaknula da se ova knjiga može čitati i kao zbirka pripovijedaka.

'Svi su primjeri uporabe provjereni u domaćoj književnosti, a popis djela kojima su se autorice služile zbilja je pozamašan, od Augusta Šenoe do najsuvremenijih hrvatskih pisaca', rekla je Sesar, dodajući da su je prilikom listanja 'Rječnika hrvatskih animalističkih frazema' najviše zaintrigirale tri ikonice koje su stajale uz pojedine izraze.

'Jedna je pogureni starac sa štapom, koja označava zastarjele frazeme, pa sam išla gledati koliko sam ja zastarjela. Neki od primjera na koje sam naišla su božja ovčica, leglo buha i imati golubinje srce. To je, recimo, zastarjelo, ali biti golubinje ćudi nije. Još jedan koji mi je bio zanimljiv je - sudbina jarac, a potječe iz naših južnih krajeva. Znači neželjeni splet okolnosti, izjalovljene želje. Tu su i u prve pijevce, zastario valjda jer nikoga više pijevci ne bude, mada je meni u osobnom fondu to ostalo, i to verzija - 'u prve pivce'. Vrlo mi je slikovit i frazem šaranski mir te točno možete zamisliti onu masnu ribetinu kako se na dnu nekakvog jezera valja u mulju', podijelila je Sesar neke od svojih favorita među retro frazemima.

Još neki od takvih, kakvi se relativno rijetko čuju u govoru, pa su im autorice dodale oznaku pogurenog starca, su guliti dlake (raditi beskoristan posao), probila kozja dlaka <komu> (posijedio), slutiti <što> kao magare kišu (predosjećati nešto), kao miš u bumbaku (izgledati ili se osjećati odlično), brinuti se kao pas za petu nogu (dakle nikako), zabosti pero u ledinu (prestati profesionalno pisati), pustiti crvenog pijetla na pod ili na krov (podmetnuti požar), zaleći na rudo (prilagoditi se prilikama, odnosno ne opirati se moćnima), zatim otkriti papak (otkriti svoje namjere) te skupiti papke (povući se).

Vezano uz papke, zanimljivo, imati svuda papke još se često koristi, dok je otegnuti papke pod drugom oznakom u rječniku, onom koja označava frazeme neprimjerene uljudnoj komunikaciji. Osim njih, postoji kategorija onih koji su, prema autoricama, nepoželjni u formalnoj komunikaciji.

Među takvima, koji nose oznaku lica s prstom na ustima, su, recimo, hladiti jaja (ljenčariti), potom kučkin sin (za beskarakternu osobu), dobiti po labrnji (biti kažnjen na grub ili nasilan način, dobiti udarac po licu ili ustima od nekoga), kao i dobiti muda labudova (dakle ne dobiti ništa). Tu su i u Hrvatskoj popularna stoka sitnog zuba (nevažni, beznačajni ljudi), ali i izraz koji se koristi za pohotnika koji ne bira partnerice. Za takvog se tipa kaže da bi i zmiju u glavu.

Među vulgarizmima koje su autorice ocijenile težim prekršajima, neprimjerenima uljudnoj komunikaciji (pa ikonica uz njih cijelom rukom prekriva usta) su, primjerice, kao posran golub (izgledati ili se osjećati loše, otužno, pokunjeno, jadno), usrati se kao grlica (jako se uplašiti, prestraviti se), promijeniti kanarincu vodu (pomokriti se), pustiti kobru (obaviti veliku nuždu), kao kuja puštena s lanca (previše slobodno, neprimjereno se ponašati i živjeti), pristajati komu kao piletu sise (ne pristajati uopće) te čuditi se kao pura dreku. Za one pak koji žele biti uljudniji postoji još jedna varijanta s purom - čuditi se kao pura glisti.

Mjesto u rječniku, osim toga, našli su poneki regionalni frazemi (npr. kak taubeka dva) te mnoge krilatice (prva lasta, morski vuk, lavljeg srca, novinarska patka, zlatno tele, žrtveni jarac...), koje korijene vuku iz Biblije, mitova, povijesnih činjenica, tradicija i kulture. U domaćem kontekstu svakako je zanimljiv i modni mačak, dosta čest, koji je, kako objašnjavaju autorice, primjer toga kako se 'perifrazno ime Modni Mačak frazeologiziralo pa mu se tako poopćilo značenje'. Jedini pak primjer frazemske homonimije u rječniku su svračje noge, koje u jednoj natuknici znače loš, ružan rukopis, a u drugoj bore koje nastaju uz sljepoočnice, uglove usta itd.

Pored brojnih dobro poznatih primjera (živjeti kao bubreg u loju, propjevati kao kanarinac, izvoditi bijesne gliste, pasti s konja na magarca, izgledati kao prebijena mačka, zaštićen kao mrki medvjed...), mogući kurioziteti rječnika su, recimo, babini jarci, što je izraz za susnježicu s kišom, obično u ožujku, zatim kokošji kašalj, koji, kao puno poznatiji mačji, označava malu, neozbiljnu stvar, sitnicu. Tu je i imati <nečega> kao žaba dlaka, dakle nikako i zaplesti se kao pile u kučine, odnosno totalno se smesti. Za one koji se uzajamno ubijaju do istrebljenja kaže se da se biju kao žuti mravi, a za brbljavce da ih ne bi nadlajalo ni devet pasa.

'Otvorile smo folder i za drugo izdanje pa pozivamo sve da nam se jave sa svojim primjerima ako smo neke izostavili', poručila je Ivana Vidović Bolt, voditeljica tima autorica koje su svojim guruom imenovale Željku Fink Arsovski. Ona ih je, kažu, sve zarazila frazeologijom, a četirima autoricama rječnika, Vidović Bolt, Barčot, Kovačević i Vasung, bila je i mentorica na doktoratima. Sam rječnik nastao je u sklopu istraživanja 'Animalistički frazemi u slavenskim jezicima', u kojem sudjeluje svih šest autorica koje se bave frazeologijom nekoliko slavenskih jezika (hrvatski, poljski, ruski, bugarski).