Društvo hrvatskih književnika (DHK) dodijelilo je u četvrtak nagrade Dana hrvatske knjige "Juditu", "Davidias" i "Slavić", a nagradu "Judita" za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini za 2020. dobio je akademik Luko Paljetak za knjigu "Književni pretinci"
Nagradu "Davidias" za najbolju knjigu odnosno studiju inozemnog kroatista u 2020. godini dobio je poljski filolog Maciej Czerwiński za knjigu "Čvorovi prijepora. Jezici i znakovi tradicije", koju je objavila zagrebačka Alfa.
Nagradu "Slavić" za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac dobila je Lora Tomaš za knjigu "Slani zrak" u izdanju naklade Hena com.
vezane vijesti
U obrazloženju nagrade "Judita" akademik Pavao Pavličić podsjeća kako je Luko Paljetak objavio cijeli niz stručnih knjiga posvećenih novijoj hrvatskoj književnosti. Taj je odsječak naše književne povijesti predmet je zanimanja i u knjizi "Književni pretinci", objavljenoj u nakladi Matice hrvatske, napominje Pavličić te dodaje kako je ova konzistentna knjiga pregled onih imena i dostignuća koja se u našoj literaturi XX. stoljeća doimaju osobito važnima ili intrigantnima.
Paljetak niže rasprave o braći Vojnović, o Franu Supilu, Nazoru i Ivane Brlić Mažuranić, A. B. Šimiću, Begoviću, Frangešu, Ujeviću, Šegedinu, Slamnigu, Dizdaru, Martiću te Krunoslavu Quienu, ističe i dodaje kako ga zanimaju različiti aspekti njihova djela: motivika, stih, simbolika, a koji put se radi i o posve previđenom sloju piščeva djelovanja.
Čime god se bavio, kako navodi, Paljetak zapravo uvijek proučava literarnost izabranih tekstova, odnosno ono po čemu ti tekstovi jesu prije svega književni.
Originalan doprinos
Hrvojka Mihanović-Salopek u obrazloženju nagrade "Davidias" ističe kako je knjiga uglednoga poljskog slavista, profesora na Jagelonskom sveučilištu u Krakovu Macieja Czerwińskog "Čvorovi prijepora. Jezici i znakovi tradicije" nov i originalan doprinos promatranju pojedinih tema hrvatske književnosti i kulture, razmotrenih u filološkom i teorijskom promišljanju u kontekstu širih društveno-povijesnih zbivanja.
Prof. Czerwiński pronalazi kao bitnu točku dugotrajnog prijepora u novijoj hrvatskoj kulturi i politici dvije različite koncepcije koje su se razvile u doba hrvatskog narodnog preporoda, napominje i dodaje kako je prva utemeljena na nacionalnim osnovama tj. na tradiciji Trojedine kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, dok je druga internacionalna koncepcija osnovana na tradiciji Velike ilirije tj. kraljevstva ujedinjenih Slavena (poznatog još od Jurja Križanića i Mavra Orbinija).
Ocjenjuje kako autor vrlo argumentirano i objektivno sagledava složenost političkih i geopolitičkih okolnosti kao i javnih pojedinaca koji su u "postojećim okolnostima postulirali određena rješenja".
Smatra kako nizom odličnih zapažanja Czerviński komentira i postpreporodnu dominaciju službenoga štokavskog standarda koji potiskuje, posebice u stavovima hrvatskih književnih kritičara i jezikoslovaca, stvaralaštvo na čakavskom i kajkavskom narječju.
Knjigu, ističe, odlikuje autorova izvrsna znanstvena upućenost u područje kroatistike, spisateljska vrsnoća i zanimljiv, kod nas učestalo zaobilažen, izbor građe koji kroz više povijesnih razdoblja razlaže pojavu utopističkih sveslavenskih društveno-političkih koncepcija te se refleks tih zbivanja s učestalo tragičnim ishodom za hrvatski narod odražava i u višestoljetnom lancu književnih djela pa i samih umjetnika.
Ocjenjuje kako prof. Czerviński odlično dijagnosticira ideološke pojavnosti kod hrvatskih intelektualaca i pisaca koje ekvilibriraju između polova visoke zanesenosti i autodestruktivnosti, koje promatra prvenstveno u okviru dosega literarnosti i umjetničkog oblikovanja, te im pridružuje uvjerljivu književnu valorizaciju.
Slani mrak
U obrazloženju nagrade "Slavić" Mario Kolar napominje kako se Lora Tomaš knjigom "Slani mrak" prvi put predstavlja kao književnica.
Ističe kako se radi o dokumentarno-fikcijskoj prozi u kojoj se kroz skicu neimenovanog malog pučinskog otoka i njegovih rijetkih stanovnika pokušava prodrijeti u suštinu otočnih mentaliteta.
Smatra kako neovisno o tome koliko pripadaju zbilji a koliko fikciji, otočni svjetovi prikazani u ovom višestruko inovativnom romanu djeluju uvjerljivo, što svjedoči o autoričinoj pripovjedačkoj zrelosti, na kakvu rijetko nailazimo među debitantima.
Nagrade su dodijeljene u sklopu obilježavanja Dan hrvatske knjige - 500 godina od prvoga izdanja "Judite" i 121. godine od osnutka DHK.
Dodjela nagrada mogla se gledati na Youtube kanalu. Predsjednik DHK Zlatko Krilić uručio je nagradu Lori Tomaš, nagrada "Judita" akademiku Luki Paljetku bit će uručena naknadno, a nagradu "Davidias" za Macieja Czerwińskoga primio je u ime nakladnika Alfe Božidar Petrač.
Dobitnici nagrada virtualno su se zahvalili na nagradama, a dobitnicima je videovezom čestitala ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, čestitajući i 121. rođendan DHK-u.
Odlukom Hrvatskog sabora iz 1996., 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, kao simboličan čin sjećanja na Marka Marulića i njegovo djelo "Judita" dovršeno u Splitu 22. travnja 1501. godine.
Od 1997. godine, u organizaciji DHK i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, dodjeljuju se godišnje nagrade Dana hrvatske knjige, tj. "Judita" – za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini, "Davidias" – za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu, odnosno, studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini, te "Slavić" – za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac.
