Četvrto izdanje Kongresa hrvatskih arhitekata završilo je zaključcima koji bi trebali utjecati na budućnost arhitekture. Oni su okrenuti budućnosti u kojoj treba raditi na: koheziji, strategiji, arhitektonskom aktivizmu, politici i vrijednosnom sustavu
Posljednji dan Kongresa su članovi Organizacijskog odbora Kongresa, Sanja Cvjetko Jerković, dipl. ing. arh., Hrvoje Hrabak, dipl. ing. arh. i Tomislav Ćurković, dipl. ing. arh. donijeli zaključke i zatvorili četvrto izdanje Kongresa hrvatskih arhitekata.
'Jedan arhitekt u jedan dan može nacrtati od žlice do grada', citirala je Sanja Cvjetko Jerković misleći tada na program Kongresa koji je sadržajno bio složen iz razloga da se pokaže čime se sve arhitekti bave! Naglasila je i kako se više puta govorilo da arhitekti trebaju biti politički aktivniji, što je i Angela Brady nekoliko puta naglasila u svom predavanju.
Osvrnuli su se i na proces legalizacije koji je arhitektonsku struku približio građanima, a sad je na redu sanacija.
Ukratko, zaključci su okrenuti budućnosti u kojoj treba raditi na sljedećem: koheziji, strategiji, arhitektonskom aktivizmu, politici i vrijednosnom sustavu.
Nedjeljni dan Kongresa započeo je okruglim stolom 'Teritorij arhitekture: Arhitektonsko stvaralaštvo kroz nakladničku prizmu'. Navedeni panel je kritički razmotrio stvaralaštvo u RH tijekom posljednja dva desetljeća te otvorio prostor za oblike arhitektonskog stvaralaštva koji se temelje u budućnosti.
Za okruglim stolom su okupljeni stručnjaci koji odabiru, ocjenjuju i samim time promiču izvrsnost i ono što je važno u arhitektonskoj produkciji tj. predstavnici najznačajnijih arhitektonskih časopisa 'Čovjek i prostor', 'Prostor', 'Presjek' i 'Oris', te prof. dr. sc. Dražen Juračić, dipl. ing. arh., ovogodišnji selektor 47. Zagrebačkog salona.
Sljedeće se održalo predavanje dr. sc. Angele Brady, dipl. ing, arh., dosadašnje predsjednice Royal Institute of British Architects, na temu 'Projektiranje mjesta i prostora za bolji život'.
Ova svjetski poznata arhitektica druga je žena koja se našla na čelu RIBA-e od njegova osnutka davne 1834. godine i prva Irkinja u povijesti na ovoj poziciji. Također je dvanaest puta izabrana u Vijeće Kraljevskog instituta arhitekata u Irskoj. Brady je u svom predavanju istaknula kako se aktivno zauzima za položaj žena u arhitekturi čiji je broj, u usporedbi s muškim arhitektima, znatno manji. Naglasila je važnost suradnje s vladajućim strukturama, ali ne u obliku pregovaranja, već davanja konkretnih rješenja od strane arhitekata.
Također je prezentirala projekt RIBA-e pod nazivom 'Building futures' koji je pokrenut s ciljem da odgovori na pitanja kako ćemo i gdje živjeti za pedeset do sto godina kada se promijene klimatski uvjeti, gradovi postanu duplo veći i koje će tehnologije arhitekti koristiti u dizajniranju zgrada.
Tehnologije i sirovine za izgradnju će zasigurno biti drugačije, ali ključno je pitanje kako će te nove neimenovane tehnologije utjecati na zgrade koje koristimo svakodnevno i što one određuju u dizajniranju istih.
Posljednja rasprava se održala na temu 'Arhitektura teritorija: planiranje hrvatskog krajobraza'. U krajobraznoj arhitekturi misao proizlazi iz samog prostora i oblikovanje isključivo pomoću prirode
nije moguće, jer bi nedostajala kulturna dimenzija koja određuje krajobraz. Na raspravi se govorilo o razvoju novih teorija, metoda i politika krajobraznog planiranja, projektiranja i upravljanja, zatim o razvoju metoda za promicanje ekološke svijesti te o doprinosu planiranju, estetskom i funkcionalnom dizajnu.