Muzej vučedolske kulture, jedinstven u svijetu, projektirali su arhitekt Goran Rako i njegova Radionica arhitekture, a smješten je na arheološkom lokalitetu Vučedol, samo nekoliko kilometara od Vukovara, i u njega je sveukupno uloženo oko 50 milijuna kuna, dok je Ministarstvo kulture za postav izdvojilo oko 15 milijuna kuna. Autorica likovnog postava je arhitektica Vanja Ilić, a s njom su surađivali i naš najpoznatiji arheolog Aleksander Durman te ostali stručnjaci.

'U 19 cjelina prikazat ćemo sve segmente vučedolske kulture – život Vučedolaca i civilizacijske dosege njihove kulture, koja se iz međurječja Dunava, Save i Drave proširila na područje današnjih 12 europskih zemalja', ističe Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture, objašnjavajući da će se tako u postavu naći, između ostaloga, nalazi vezani za geografski kontekst vučedolske kulture, zatim priča o tome tko su bili Vučedolci, koji su u taj kraj došli tri tisuće godina prije Krista kao već oformljena kultura i živjeli u megalopolisu na šest hektara, preko gospodarskih grana Vučedolaca kao što su stočarstvo, zemljoradnja i metalurgija, pa do prikaza svakodnevnog života Vučedolaca, njihovih naselja, kuća, prehrane, odjeće, obuće, kalendara, grobova te duhovnog života i pokapanja mrtvih.

U sklopu muzeja, na uzvisini, bit će rekonstruirane i tri vučedolske kuće od pletenog pruća i blata te kola i čamac od debla hrasta, a u tematskoj cjelini koja govori o duhovnom životu i pokapanju, izložit će se tri groba, pojedinačan grob, grob jednog para i grob s osmero ljudi. U postavu će biti i akvarij s ribama iz Dunava, čime se željela naglasiti važnost ribolova i lova u Vučedolskoj kulturi.

Projekt Muzeja vučedolske kulture predviđa i izgradnju arheološkog parka, planetarija, lučkog pristaništa na Dunavu, hotela Jarebica, arheoloških radionica i drugih popratnih sadržaja, od znanstvenih do turističko-sportskih, poput žičare, sojenica i planetarija. Riječ je o investiciji od 130 milijuna kuna, koja bi trebala biti dovršena do 2018. godine.

Kako bi se što bolje iskoristili kontinentalni resursi u turističke svrhe, Hrvatska turistička zajednica u suradnji s Ministarstvom turizma i Ministarstvom kulture traži kandidate koji će se educirati za poslove turističkih interpretatora Muzeja vučedolske kulture. Odabrani će se educirati na osječko-vukovarskom Učilištu Studium i dobiti certifikat u e-radnu knjižicu. Ideja je da polaznici tog programa steknu znanja koja će im omogućiti da na atraktivan i dojmljiv način predstave sadržaj vučedolske kulture, ali i drugih turističkih destinacija, kako bi metodom pričanja priča i snažnom interpretacijom oblikovali kod slušatelja jedinstveni doživljaj.

Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju trebao je biti otvorenu svibnju na Svjetski dan muzeja, no neće se otvoriti ni uoči turističke sezone što su priželjkivali stanovnici grada, nego tek u studenom ili prosincu. Kako saznajemo, u Muzeju se ubrzano dovršavaju i građevinski radovi i vjerojatno će biti završeni na vrijeme, no glavni izložak Muzeja - brončani kip atlete Apoksiomena u prirodnoj veličini, koji je pronađen kod otočića Vele Orjule 1999. godine, trenutačno je izložen u British Museumu u Londonu, a zatim putuje u Paul Getty muzej u Los Angeles, odakle se vraća potkraj godine. No čak da se ranije vrati u Hrvatsku, Muzej se ne bi mogao otvoriti jer nisu završeni proceduralni poslovi.

Naime, nakon završetka radova tek slijedi procedura osnivanja ustanove budućeg muzeja, koja je u ingerenciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske. To znači da Vlada treba usvojiti Uredbu o osnivanju nacionalnog Muzeja Apoksiomena, a zatim se imenuje v.d. ravnatelja, koji raspisuje natječaje za zaposlenike i obavlja sve pripremne i marketinške zadatke vezane za otvorenje Muzeja.

Podsjetimo, o Muzeju Apoksiomena počelo se razmišljati još prije šest godina i zbog raznih otegotnih okolnosti, od neprohodne i nepotrebne birokracije do nepredviđenih i neočekivanih radova na rekonstrukciji građevine, obnova se odužila, pa tako i otvaranje Muzeja. Projekt novog Muzeja, kao i stalnog postava, napravili su riječki arhitekti Idis Turato i Saša Randić, koji su se u međuvremenu odvojili. U gradnju i opremanje Muzeja utrošeno je do sada gotovo 14 milijuna kuna, a troškove su podijelili Grad Lošinj i Ministarstvo kulture, odnosno, država, a u ovoj godini planirano je izdvajanje još gotovo šest milijuna kuna.

Muzej Apoksiomena smješten je u staroj palači Kvarner na rivi, čije se pročelje moralo sačuvati zbog konzervatorskih uvjeta, a Muzej je 'umetnut kao zatvorena kapsula' u zgradu. Postav je koncipiran tako da posjetitelji prvo dolaze stepenicama u konstrukciju, koja 'lebdi' iznad prizemlja zgrade. Zatim prolaze kroz nekoliko prostorija gdje ih prvo dočekuje priča o kipu i njegovu pronalasku, a potom stižu do figure Apoksiomena, visokog 192 cm, koju su do tada vidjeli iz raznih perspektiva. Obilazak Muzeja praćen je klasičnom glazbom i mirisom mediteranskog bilja, a završava na krovu, odakle se pruža pogled na Lošinj.

I na Prirodoslovnom muzeju u Metkoviću, odnosno, Ornitološkom muzeju ptičje baštine, radovi su pri kraju, a u njemu će konačno biti adekvatno smještena čuvena ornitološka zbirka, koja se smatra jednom od najvrednijih zbirki te vrste u Europi. U taj projekt Ministarstvo kulture do sada je uložilo gotovo sedam milijuna kuna, no kako saznajemo, još nedostaje određena svota novca, koja se također očekuje od Ministarstva.

Ta vrijedna ornitološka zbirka do sada je bila smještena u sklopu neadekvatnog Gradskog kulturnog središta. Sadrži 368 prepariranih ptica, ulovljenih isključivo u močvarama delte Neretve, a za javnost je otvorena 1952. godine zaslugom dr. Dragutina Rucnera, ornitologa iz Zagreba, i metkovskih lovaca. Projekt novog Ornitološkog muzeja ptičje baštine također je napravio arhitekt Goran Rako, koji je projektirao i velebni Muzej Narone u Vidu, a zamišljen je kao polivalentni prostor na više od 700 četvornih metara, dok je postav osmislila Nikolina Jelavić Mitrović.

U Metkoviću se nadaju da će novi Ornitološki muzej ptičje baštine uveliko pridonijeti turističkoj ponudi grada, jer će zbirka biti bolje prezentirana i tako dostupnija i atraktivnija domaćim i inozemnim turistima na njihovim safari izletima dolinom Neretve.

Jedan od očekivanijih muzejskih događaja odnosi se na otvaranje novog stalnog postava 'Oluja 95', koji se otvara 4. kolovoza, za dvadesetu obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninskom muzeju. Taj novi postav bit će smješten na dvije etaže u potpuno obnovljenoj zgradi broj 11 unutar Kninske tvrđave, koja je bila u ruševnom stanju, a nekad je služila kao skladište hrane za vojsku. Novi muzej ima oko 300 četvornih metara i u njemu će se prikazati sva bitna događanja u Kninu, s naglaskom na operaciji Oluja, ali i svi događaji koji su joj prethodili, od višestranačkih izbora, preko memorandumske politike i raspada Jugoslavije te okupacije Knina do pobjede.

'Sve ide po planu, paralelno idu građevinski radovi i muzeološka koncepcija i vjerujemo da će projekt biti gotov na vrijeme', ističe ravnatelj Kninskog muzeja Zvonimir Jelić. 'Cijeli projekt vrijedan je 4,5 milijuna kuna, od toga Ministarstvo kulture daje tri milijuna, uplaćujući sredstva prema 'privremenoj situaciji', Ministarstvo branitelja jedan milijun, a ostatak pokriva Grad Knin.

U postavu će svoje mjesto naći i prikaz života Kninjana pod okupacijom i u progonstvu, ističe Jelić, zatim mirovne snage UN-a i mirovni pregovori i tretman Oluje u medijima, a kao poseban artefakt u postavu će se naći restaurirani stol za kojim je general Ante Gotovina održao brifing zapovjednicima 6. kolovoza 1995. godine.

Svi ti događaji bit će ispričani arhivskom građom, fotografijama i multimedijom, što znači da će biti izloženi zemljovidi, razni službeni izvještaji i ugovori, primjerice o preuzimanju naoružanja, plakati, znakovlje, zastave, glasački listići i slično, no zbog skučenosti prostora neće biti izloženi nikakvi veći ili trodimenzionalni predmeti.

U planu je i digitalizacija građe, što će omogućiti istraživanje, te opsežan katalog, a kako naglašava Jelić, 'dio prostora bit će varijabilan, što znači da će se priređivati izložbe, primjerice, znakovlja, prognaničkog života i slično'.

Za početak kolovoza najavljeno je i otvaranje Muzeja sinjske alke u povodu dvaju jubileja - 300. obljetnice održavanja te viteške igre, koja se održava svake godine u prvoj nedjelji u kolovozu u Sinju, i na 300. godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715, kada je 700 hrvatskih vojnika iz Sinja odbilo napad vojske turskog seraskera Mehmed-paše Čelića od 60 tisuća vojnika.

Muzej Sinjske alke nalazi se u sklopu Alkarskih dvora i prostire se na oko dvije i pol tisuće četvornih metara, a Ministarstvo kulture je za taj projekt izdvojilo oko šest milijuna kuna. Muzej je projektirao splitski arhitekt Ante Kuzmanić i neće imati samo klasični postav izložaka, nego će se kroz audiovizualne efekte posjetiteljima pokušati dočarati Sinjska alka tako da će ta drevna viteška igra biti dostupna posjetiteljima tijekom godine.

Osim prezentacije Sinjske alke, jubilej će biti obilježen i znanstvenim skupom, a najavljen je i igrano-dokumentarni film o Sinjskoj alki, zatim leksikon pojmova vezanih uz tu vitešku igru te posebno iskovani zlatni i srebrni novac i nova poštanska marka.