'Grad čine i oni kojih više nema. Ne samo ljudi, već i građevine koje su podigli, a kojih, tih građevina, također više nema. Ta misao se s godinama širila, gradila jedan pogled na svijet, i danas znam, odredila je i moj životni poziv. Čak i kad nestanu živi svjedoci, sjećanje je pohranjeno u knjigama. Zato su knjige branitelji gradova, čvršći i od najčvršćih zidina', rekao je Dragan Velikić na otvorenju Sa(n)jam knjige.

Tema ovogodišnjeg 11-dnevnog Sajma je 'Gradovi u tijeku', koja donosi priču o gradovima, njihovim prošlostima, o tome kako živjeti njihovu sadašnjost i dotaknuti se njihove budućnosti.

U ime ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, državni tajnik Ivica Poljičak kazao je kako se vrijednost ove manifestacije može prepoznati po programima i brojnim autorima koji su dolazili i dolaze u Pulu zbog knjiga i zbog, kako je rekao, 'svega onoga što knjige sa sobom donose'.

'Vjerujem da će i ovogodišnji sajam proteći u sjajnom ozračju, a posebice me raduje središnja tema sajma jer su upravo gradovi temeljna obilježja našeg identiteta. Grad nas zapravo obilježi, tu gdje smo se rodili ostane u nama i po tome se prepoznajemo cijeli život', istaknuo je Poljičak.

Obnašatelj dužnosti istarskog župana Fabrizio Radin istaknuo je kako ga veseli činjenica što 'još uvijek ima ljudi koji pišu, čitaju i kupuju knjige odnosno oni koji se nisu dali uvjeriti da knjige moraju biti besplatne'.

'Manjine se na sreću ne daju usprkos globalizaciji, informatizaciji, digitalizaciji sveprisutnoj komercijalizaciji. Zahvaljujući manjini sastavljenoj od pisaca, nakladnika, prevoditelja i čitatelja dobra stara ukoričena knjiga još uvijek je među nama, ona ima svoje mjesto na sajmu i u kućnim bibliotekama kao neizostavno štivo', poručio je Radin.

Pulski gradonačelnik Boris Miletić ustvrdio je kako je 25 godina trebalo imati viziju, vjeru, kreativnost i upornost.

'Trebalo je tada iskazati hrabrost i tvrditi kako je knjiga šansa da se kroz kulturu mijenja društvo na bolje. Nakon 25 godina to možemo potvrditi jer rast sajma s početnih tisuću na današnjig 60 tisuća posjetitelja to i dokazuje, a posjet brojnih nobelovaca, poput Pamuka, ovome gradu bez ovoga sajma ne bi bilo moguć', rekao je Miletić.

Stoga je, zaključio je, kultura nešto što društvo mijenja na bolje.

Direktorica Sajma knjige Magdalena Vodopija prisjetila se idejnog začetnika sajma Boška Obradovića te Slavka Goldsteina i Dušana Karpatskog kao i svih ekipa u 25 godina i zahvalila se svim izdavačima koji su 'prošli sve tranzicijske krize te uspone i padove sa sajmom'.

'Pred nama je još jedna čarolija i predivno druženje s knjigama. Hvala publici što nas iz godine u godinu prati u sve većem broju', zaključila je Vodopija.

Svečanost otvorenja glazbenim izvedbama Tango Istrando, Touca' la Louna i Villa Idola uveličala je istarska glazbenica i kantautorica Tamara Obrovac, u pratnji Uroša Rakovca na gitari. Izvedba glazbene pulske dive svojevrsna je uvertira izložbi 'Ivan Obrovac: Pantoskopije' koja se uz glazbeno-vizualnu izvedbu Obrovac² Tamara Obrovac Transhistria quarteta i video-projekciju Matije Debeljuha, inspiriranu umjetničkim radovima Ivana Obrovca, prvog dana Sajma otvara u Muzeju suvremene umjetnosti Istre / Museo d'arte contemporanea dell'Istria s početkom u 21 sat.

Kroz sajamske programe ove godine vodi tim moderatora: Aljoša Pužar, Andrea Matošević, Paola Orlić, Emir Imamović Pirke, Kruno Lokotar, Nevena Trgovčić, Vladimir Šagadin, Gordana Trajković i Sedina Cerovac.

Knjige će biti dostupne po značajnim popustima, a za obljetničko izdanje svi izdavači uz čestitke Sajmu za 25 godina suradnje poklanjaju posjetiteljima dodatne popuste u sklopu posebne akcije '25 naslova za 25 godina Sajma'.

Sajam je, kao i svake godine, posebno ponosan na svoje najmlađe posjetitelje i jutarnje programe koje za njih oblikuje Slavica Ćurković kroz Librić na Sajmu. Oni su i ove godine pripremani uz recentna izdanja za djecu hrvatskih nakladnika.

Tradicionalnim programima za učenike Hop-lektiri i Pop-lektiri, pridružuje se i novi program PULikulArna reforma kojim će se u pet debatnih sesija pokušati skrenuti pažnja na književne klasike. U prvoj PULikulArnoj reformi bit će riječ o Čehovu, Kišu, Krleži, Shakespeareu i Marquezu.