Svaki Hrvat zna, barem u teoriji, da je u bespućima svijeta, kada ljudima treba objasniti gdje je Hrvatska uopće, najefikasnije spomenuti prezime nekog od nogometaša iz tzv. zlatne generacije koja je 1998. osvojila treće mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj. Šuker i Boban su tako postali šifre za prepoznavanje Hrvatske, a uz njih je još uputno spomenuti, ovisno gdje se nalazite, Gorana Ivaniševića ili Janicu Kostelić. Ovaj primjer pokazuje da je sport odavno postao više od samo natjecateljske fizičke aktivnosti te prerastao u modus nacionalnog identificiranja. I ne samo to: danas je vrhunski sport u brojnim igrama i disciplinama postao i multimilijunski biznis, na kojem mnogi obilato zarađuju.

Stavljanje sporta u širi društveni kontekst cilj je izložbe 'Auf die Plätze' (u prijevodu: Na mjesta!), koja je nedavno otvorena u drezdenskom Deutsche Hygiene-Museumu. Po riječima kustosice Susanne Wernsing, izložba je posvećena 'aktualnim trendovima u svijetu sporta, istovremeno otkrivajući nove perspektive na gledanje povijesti sportskog pokreta'. Kroz brojne interaktivne elemente, želja je posjetitelje uputiti u trenutno vladajuću sliku tijela, koju sport promovira, kao i različite fizičke, društvene i povijesne dimenzije sporta i fitnesa. Deutsches Hygiene-Museum u povodu izložbe ističe i političku funkciju sporta, jer on 'povezuje sve klase društva' te se često koristi za stvaranje slike o jednom političkom sustavu. Primjerice, nisu li o neljudskosti komunističkog režima DDR-a najbolje (nehotice) svjedočile sve one izobličeno mišićave atletičarke, čija je tjelesna biologija bila potpuno poremećena obaveznim uzimanjem raznih sredstava za jačanje izdržljivosti i snage?

'Na mjesta!' posvećuje prostor i fizičkom naporu koji sport podrazumijeva, primjerice pokazujući rad kanadskog kipara i liječnika Taita McKenzieja iz 1902. u kojem je ovaj umjetnik modelirao maske prema iscrpljenim licima trkača na duge staze. Kada se vidi bol na tim licima, nije pogrešno zapitati se može li takvo bavljenje sportom uopće biti zdravo. U bogato opremljenoj izložbi, koju je vizualno oblikovao scenograf Jan Pappelbaum, nalaze se i kratki filmovi, video instalacije, fotografije, ali i sprave za vježbanje, danas temelje industrije fitnesa koju je masovno oduševljenje sportom iniciralo.

Naravno, osim profesionalnih sportova u kojima se okreće velik novac, izložba u drezdenskom muzeju pažnju posvećuje i urbanom sportu poput vožnje skatea ili parkouru, disciplinama koje su nekad bile ekskluzivna praksa mladih ljudi iz nekoliko velikih gradova, a u međuvremenu su se proširile diljem svijeta. Ujedno se naglašava da sport sa sobom nosi i specifične modne izričaje, s time da se danas mnogi odijevaju kao sportaši, iako ni kap znoja već godinama nisu prolili u fizičkoj aktivnosti.

Zaključak Susanne Wernsing, koji je napisala u katalogu izložbe, glasi: 'Danas je sport odavno napustio dvorane, igrališta i fitnes-centre te ostavlja svoj pečat na cijelom društvu i svakodnevici više nego ikad prije. Ono što ne znamo jest kamo vodi takvo 'sportiranje' društva – prema više konkurencije ili fair playa?' Odgovor je vjerojatno potonje, ali to ne znači da izložba 'Na mjesta!' ne nudi mnogo drugih pitanja i odgovora iz svijeta sporta, kako ga nikad prije nismo promatrali.