Časopis Modra lasta osnovan je 1954. u Narodnoj školi Trnjanska u Zagrebu pod imenom Djeca za djecu. Ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja Anita Zlomislić kazala je da Modra lasta povezuje generaciju djedova, roditelja i djece. 'Postala je dio hrvatske nacionalne baštine', ističe.

Od početaka do sredine 20. stoljeća pokretano je i izlazilo više od 50 dječjih časopisa, ali malo koji je opstao, ističe Štefka Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja, stručna suradnica i autorica predgovora kataloga izložbe.

'70 godina izlaženja školskog časopisa događaj je vrijedan pažnje, kao kulturni fenomen druge polovice 20. stoljeća', kazala je Batinić, te najavila stručni skup i okrugli stol o časopisima za djecu i mladež koji će se održati 20. studenoga.

Predsjednik upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul istaknuo je da dugovječni časopis 'čuva hrvatski identitet u znanosti i kulturi', ističući da je Školska knjiga, u čijoj je nakladi Modra lasta više od pola svoga vijeka, objavljivala je nacionalne klasike i osigurala prostor mladim pjesnicima, kao i velikim hrvatskim slikarima koji su ilustrirali u Modroj lasti.

Urednica u Školskoj knjizi Jozefina Ćurković kazala je da u suvremenoj Modroj lasti urednici žele potaknuti čitatelje na razvoj kritičkog mišljenja, u 'doba kad su te vještine ugrožene'.

Rubrika 'Dragi Lastane!' omogućavala je udaljenim čitateljima da se povežu te da postave pitanja i dobiju odgovore na svoje školske i pubertetske probleme. Dopredsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj kazala je da 'Modra lasta pruža dodatan okvir za izražavanje i komunikaciju među učenicima' te da je rubrika 'Dragi Lastane!' bila 'preteča društvenih mreža'. 

Batinić je dodala da se ove godine obilježava i 160. obljetnica prvog školskog časopisa Bosiljak koji je na neki način preteča Modre laste, a pokrenuo ga je učitelj Ivan Filipović 10. listopada zamislivši časopis za djecu i za odrasliju mladež, u doba kad je više od 80 posto stanovništva bilo nepismeno. 

Autorice su projekta Maja Priselac i Kristina Romić iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kustosice i autorice izložbe Jozefina Ćurković, Vanja Jajić, Melita Povalec i Ana Pehar iz Školske knjige, a stručna suradnica i autorica predgovora Štefka Batinić iz Hrvatskoga školskog muzeja. 

Tijekom trajanja izložbe prikazivat će se istoimeni dokumentarni film Irene Škorić, održavati radionice za mlade, a bit će održan i stručni skup Časopisi za djecu i mlade: vrata u svijet mašte i partneri u obrazovanju.

Izložbu i popratna događanja organiziraju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, nakladnička kuća Školska knjiga, Hrvatski školski muzej i Hrvatska udruga školskih knjižničara uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija. Ostaje otvorena do 22. studenoga.