Postjugoslavensku kinematografiju u žanrovskom smislu ove godine predstavlja drama, a redatelji se tematski suočavaju sa siromaštvom, tranzicijom, generacijskim jazom, sociološkim i kulturološkim procjepima kao posljedicama sukoba 1990-ih.

Hrvatsko društvo filmskih djelatnika početkom rujna kao domaćeg je kandidata za Oscara proglasilo 'Ne gledaj mi u pijat', film Hane Jušić o odrastanju i obiteljskim odnosima, u čijem je središtu 24-godišnja Marijana Petković koja u Šibeniku s obitelji živi u skučenom stanu, na osjetljivoj granici između ljubavi i netrpeljivosti. Nakon što dominantni otac doživi moždani udar ona preuzima brigu o njemu i o kući, dok joj neodgovorna majka i intelektualno usporeni brat samo otežavaju ionako tešku situaciju.　

U glavnoj je ulozi Mia Petričević, arhitektica koja je prihvatila ulogu iz znatiželje, a glume još Nikša Butijer, Arijana Čulina (u svojoj prvoj filmskoj ulozi) i Zlatko Burić. Od svjetske premijere na prošlogodišnjem Venecijanskom filmskom festivalu, na kojem je dobio Nagradu FEDEORA za najbolji europski film, 'Ne gledaj mi u pijat' sudjelovao je na brojnim međunarodnim filmskim festivalima, s kojih se redovito vraćao s nagradama.

Kandidat za nominaciju za Oscara 2017./2018. iz BiH film je Alena Drljevića 'Muškarci ne plaču', koji je na nedavnom Zagreb Film Festivalu osvojio Zlatna kolica za najbolje dugometražno ostvarenje. Glavni junaci su ratni veterani i bivši pripadnici Armije BiH, HVO-a i Vojske Republike Srpske, koji su se nekada gledali preko nišana, a danas se bore protiv zajedničkog neprijatelja - PTSP-a.

Glumačku postavu Drljevićeva debija nadahnutog njegovim vlastitim ratnim i poslijeratnim iskustvima čine Izudin Bajrović, Leon Lučev, Emir Hadžihafizbegović, Ermin Bravo, Ivo Gregurević, Sebastian Cavazza, Boris Ler i drugi.

Film je premijerno prikazan na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, na kojem je rasplakao publiku, a na Festivalu u Karlovim Varima osvojio je nagradu Europa Cinemas Label i Posebno priznanje žirija.

Za svog je oskarovskog predstavnika Slovenija ove godine izabrala film Hanne Slak 'Rudar', temeljen na istinitoj priči Srebreničana Mehmedalije Alića koji je, riskirajući posao i ugled, unatoč pritiscima vlasti i policije, 2009. otkrio masovno partizansko gubilište u rudniku Huda Jama u istoimenom slovenskom naselju.

Alić, čija su dva brata ubijena u srebreničkome genocidu 1995., o cijelom je iskustvu s novinarom Boštjanom Videmšekom napisao i knjigu 'Nitko' (Nihče), po kojoj je rađen scenarij.

U filmu ga glumi Leon Lučev, koji je na Festivalu slovenskog filma 2017. dobio nagradu za najbolju mušku ulogu. Osim njega, glume Jure Henigman, Boris Cavazza i Zala Djurić Ribič.

'Rudar' je na Festivalu slovenskog filma osvojio još jednu važnu nagradu, onu za najbolju režiju, koja je pripala Hanni Slak, slovenskoj redateljici poljskog podrijetla koja živi u Berlinu.

Autorica potpisuje i dugometražne igrane filmove 'Slijepa pjega' i 'Tea' te kratki dokumentarni film 'Laborat' sa suprugom, francuskim redateljem Guillaumeom Cailleauom, s kojim su na Berlinaleu osvojili Srebrnog lava.

Srpski kandidat za Oscara 'Rekvijem za gospođu J.' Bojana Vuletića govori o skromnoj sredovječnoj ženi i bivšoj administrativnoj službenici koja je u depresiji i na godišnjicu smrti svoga supruga planira se ubiti. Međutim, da bi prije toga završila sve privatne i administrativne poslove, potrebna joj je i jedna potvrda do koje je vrlo komplicirano doći za pet dana, kad je gospođa J. odlučila umrijeti.

Poznata glumica Mirjana Karanović pojavljuje se u glavnoj ulozi ove tragikomične drame za koju je Vuletić rekao da je nadahnuće našao u frustracijama oko svega što se u Srbiji događa za vrijeme tranzicije, a čije 'najveće breme na leđima uvijek nose žene'.

Ostatak glumačke ekipe čine Jovana Gavrilović, Vučić Perović i Danica Nedeljković. Film je srpsku premijeru imao na 45. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, na kojem je Vuletić dobio nagradu za najbolji film, režiju i scenarij u nacionalnoj selekciji.

Svjetsku premijeru 'Rekvijem za gospođu J.' doživio je na ovogodišnjem Berlinaleu te je prikazan u pratećem programu Panorama Special.

Kosovo je kao mlada kinematografija veći uspjeh doživjelo već prošlogodišnjom nominacijom za Oscara u kategoriji kratkometražnih filmova za 'Shok'. Ove godine kandidat mu je 'Neželjeni', debitantski rad Edona Rizvanollija. Glavni junak je tinejdžer Alban koji živi u Amsterdamu i kojemu majka Zana, izbjeglica s Kosova, brani vezu s Anom, kćerkom također kosovskog izbjeglice, ali Srbina (glumi ga sam Rizvanolli). I on, dakako, kćerki brani vezu, a mladi, koji se oboje smatraju Nizozemcima, ne razumiju potrebu roditelja da ih razdvoje.

U filmu, koji je premijerno prikazan na ovogodišnjem 52. Međunarodnom filmskom festivalu Karlovy Vary u Češkoj, pored Edona Rizvanollija glume Jason De Ridder, Adriana Matoshi i Niki Verkaar.

Crna Gora i Makedonija izostale su iz ovogodišnje oskarovske utrke.

Kad su u pitanju dosadašnji uspjesi zemalja bivše Jugoslavije na Oscarima, najveći je ostvario Danis Tanović koji je s 'Ničijom zemljom' 2001., kao kandidatom BiH za najbolji strani film, zlatni kipić i osvojio, a 2013. 'Epizoda u životu berača željeza' ušla mu je u uži izbor. 

'Klopka' srpskog redatelja Srdana Golubovica s Mikijem Manojlovićem i Nebojšom Glogovcem 2009. ušla je među njih devet, ali se dalje nije uspjela progurati. Makedonski 'Prije kiše' Miče Mančevskog 1994., s Radom Šerbedžijom, bio je također među nominiranima za najbolji strani film.

Za 'stranog Oscara' ove godine kandidati su još albanski film 'Buđenje dana' Gentiana Koçija, koji je svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem SFF-u, potom pobjednik festivala u Cannesu, švedski film 'Kvadrat' Rubena Östlunda te francuski '120 otkucaja u minuti' redatelja Robina Campilla.

Tu je i izraelski 'Foxtrot' Samuela Maoza, višestruko nagrađen na festivalu u Veneciji, a zbog kojeg je redatelj, zbog negativnog prikaza izraelske vojske i scena ubijanja palestinskih civila, optužen za djelovanje protiv svoje države, kao i 'Prvo su ubili moga oca', novi film Angeline Jolie o genocidu Crvenih Kmera u Kambodži. Dosta se očekuje i od čileanske transrodne drame 'Fantastična žena' Sebastiána Lelija, koja je nagrađena na Berlinaleu, potom od filma 'Bez ljubavi' Rusa Andreja Zvjaginceva te od 'Iz ništavila' njemačkog redatelja turskog porijekla Fatiha Akina.

Krajnji rok da zemlje prijave svoje kandidate za stranog Oscara istekao je 2. listopada. Prošle godine na popisu se našlo 85, a ove rekordna 92 naslova, pri čemu su Haiti, Honduras, Mozambik, Laos, Senegal i Sirija prvi put dospjeli na listu.

Akademija će sredinom prosinca objaviti suženi izbor od devet filmova, a 23. siječnja konačnih pet finalista. Ovdje možete pogledati popis svih filmova koji su mogući kandidati za nominacije.

Zemlja s dosad najviše nominacija za stranog Oscara je Francuska (36), a s najviše nagrada Italija (13).

Oscara za najbolji strani film američka Akademija filmskih umjetnosti i znanosti dodjeljuje od 1957., a prošlogodišnjeg je dobio Asghar Farhadi za film 'Trgovački putnik'. Iranskom redatelju to je drugi zlatni kipić u toj kategoriji, ali se na dodjeli 2017. nije pojavio iz protesta prema Donaldu Trumpu koji je tada zabranio ulazak muslimana iz sedam zemalja u SAD.