Kratka anketa Hine provedena među kulturnim djelatnicima u svim sektorima pokazala je da nitko nije sasvim zadovoljan kulturnom politikom ili izvorima financiranja, no njihova se mišljenja razlikuju kada govore o svojim očekivanjima u idućoj godini. Likovnjaci koji su obilježili godinu velikim izložbenim projektima su optimistični, dok predstavnici kazališne i književne scene ne misle da će u 2015. biti puno bolje.

Kulturna događanja posjećenija od nogometa, ali marginalizirana

Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, kaže da je protekla godina pokazala koliko je, "unatoč strašnim problemima s kojima se naša zemlja i njezini građani susreću svakodnevno, unatoč sustavnom i višegodišnjem smanjivanju budžeta za kulturu te neshvaćanju političkih struktura bilo koje političke provenijencije", kultura značajna za dobrobit nacije i kako "entuzijazam i ljubav ljudi koji rade u kulturi donose sjajne rezultate".

"Jedino se bojim da rezultat toga ne bude zaključak nadležnih da se kulturi, "kad se već s toliko malo može napraviti toliko puno, može dati još i manje", rekao je Gašparović podsjetivši na vic o konju koji je "crk'o" baš kad ga je gazda "naučio" da ne jede. "Nadam se da će se jednom shvatiti ono što je mnogim našim susjedima već davno postalo jasno, da je kultura, ne samo sukus duha nacije, već i sjajan proizvod na kojem se može i izvrsno zaraditi", dodao je.

Muzeje u Hrvatskoj, ističe, posjećuje puno više ljudi nego nogometne utakmice, a nemali broj muzeja pojedinačno ima više publike nego neki od najznačajnijih klubova u kojima se okreću milijuni eura. "To ne znači da sam protiv sporta, on je podjednako važan segment kao i kultura, već samo da su vrijednosti poremećene", ističe Gašparović napominjući da slično vrijedi i za ostale segmente kulture, kazališta, glazbena događanja "koji su također sjajno posjećeni, ali su neprestano marginalizirani i getoizirani kao manje važno područje koje zanima tek šačicu besposličara".

Zato smatra da se bez kvalitetnog financiranja sve ostalo dovodi u pitanje te podsjeća da se u Hrvatskoj veliki projekti rade s budžetima koji nisu ni deset posto onih za slične u inozemstvu.

Čini se da je za realizaciju projekta kod nas neophodno i nešto drugo - mađioničarstvo, ustvrdio je.

Ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić smatra da uspješnost godine ovisi o nizu uzročno-posljedičnih elemenata, od kojih su jedan i financijska sredstva, kao potpora "kreativnosti, snalažljivosti, pozitivnom razmišljanju". Za uspješne projekte treba i dosta sreće, dodaje te, kao i Gašparović, smatra da je potrebno i malo magije.

Od iduće godine očekuje da se svi djelatnici u kulturi "maksimalno potrude provesti zacrtane programe kako bi publici pružili puno kvalitetnih sadržaja", a posebno zahvaljuje medijima, "bez kojih kulturni programi ne bi došli do najšire publike".

Bez jasno definirane kulturne politike nema napretka

Unatoč brojnim kulturnim događanjima u protekloj godini, kulturni djelatnici drže da ju je obilježila loša kulturna politika bez jasnoga plana i vizije te upozoravaju da ni sljedeća neće biti puno bolja.

Intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Dubravka Vrgoč kaže kako je teško odrediti je li 2014. bila uspješna budući da bi je u tim procjenama trebalo usporediti s nekim prošlim godinama i postaviti u kontekst, ne samo nekih umjetničkih, već i socijalnih trendova. "Ako je uspoređujemo s 2013. godinom, ona nije bila niti uspješnija ni neuspješnija, no kada bismo je uspoređivali s nekim godinama lišenih recesijsko-tranzicijskih nevolja i kreativne nemoći, onda bi ona ipak ostala negdje po strani, gotovo rubna u rasporedima nekih prijelomnih godina europske kulture", objasnila je.

Kulturnoj 2014. kazališni, likovni, književni i drugi kulturni djelatnici uz ostalo spočitavaju i nedostatak političke volje za smislenim pristupom kulturi, odnosno odsustvo strateškog planiranja.

Godina u kojoj je izdvajanje za kulturu smanjeno na 0,49 posto državnog proračuna "teško da može biti uspješna", smatra urednik Algoritma Kruno Lokotar, dok ravnateljica Male scene Vitomira Lončar napominje da su dobre stvari tek "ekscesi", te ističe kako uspješnu godinu nije moguće imati "dokle god su na vlasti nekompetentni političari kojima kultura neće biti poluga razvoja nego nužno zlo".

Izdvojila je mijenjanje Zakona o kazalištima "po žurnom postupku i bez demokratske procedure", nemogućnost izbora intendanata i vodećih ljudi u kazalištima, minuse na računima ustanova u javnom sektoru i, pred kraj godine, uhićenje pročelnika zagrebačkog gradskog Ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivice Lovrića.

Unutar takvog petrificiranog i "pervertiranog" sustava nemoguće je postići izvrsnost, smatra Lončar, a s njom se slaže i teatrologinja Nataša Govedić, napominjući kako je sve to zajedno "pokazatelj katastrofalne socijalne politike naših vlada u posljednjih dvadeset godina".

"Presudno je prestati misliti logikom ili/ili, logikom političkih klika i mržnji među strankama i klanovima", upozorila je Govedić.

Bez jasno definirane kulturne politike, analize postojećeg stanja i potreba, te jasno definiranog strateškog plana, nema napretka, smatraju kulturnjaci jer, kako ističe redateljica Snježana Banović, "sustav počiva na sistematičnom i strateški promišljenom radu mnogih koji odlučuju", pa je tako najvažnije planiranje "kojeg nema", legislativa koja je "izvan vremena i prostora", odlučivanje koje je "netransparentno i zakulisno" te financiranje koje je smanjeno na razinu "jedva ili nikako održivog razvoja".

U dodjeli sredstava prekinuti s praksom "svakome po malo"

Ravnateljica zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić smatra da bi u financiranju kulturne djelatnosti trebalo prekinuti praksu 'svakome po malo', već se koncentrirati na dugoročnije i međunarodno umrežene projekte koji bi pridonijeli profiliranju institucija i gradova kao središta kulturnog turizma.

Najvažnijim za uspješnu realizaciju zamišljenih projekata ističe ideje i stručno znanje te želju da se ostvari dobar kulturni program, a sve ostalo trebalo bi uslijediti kao logičan nastavak. "Najveća mi je želja da posjeti muzejima postanu dio našeg obrazovnog kurikuluma u osnovnim i srednjim školama te da tako iskoristimo sve potencijale naših zbirki. Nadam se da će se tako nešto dogoditi u skoroj budućnosti", rekla je Pintarić.

I ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić želi da se novac za kulturu ne rasprši po projektima koji nisu relevantni te da ga dobiju oni koji ostaju za buduće generacije, a ne oni koji završe za mjesec dana, dodavši da će onaj tko se doista preda poslu premostiti krizu.

Irena Škorić, predsjednica Društva hrvatskih filmskih redatelja protekloj kulturnoj godini dala je najvišu ocjenu, "posebno s obzirom na tešku gospodarsku situaciju i teškoće u financiranju kulturnih produkcija". Dodatnom prednošću smatra što se kultura sve više decentralizira, na svim područjima, primjerice u slučaju otvaranja stalnog antičkog postava u Zadru, kao i kontinuitetu uspješne Noći muzeja i Noći kazališta.

"Prijatelji iz inozemstva često mi se žale da izvrsnih događaja ima čak toliko puno, da ih ne stignu sve popratiti u samo tjedan dana", rekla je, izrazivši nadu jednakom broju događaja i u 2015. I ona ističe da je, uz kreativnost, za uspješnu kulturnu scenu potreban i viši postotak iz Državnog proračuna za kulturu.

No, dio anketiranih smatra da u hrvatskim okolnostima financiranje nije presudno. Ono je, ističu, tek "jedan od instrumenata kulturne politike". Jednako je presudna kreativnost jer "bez kreativnosti ne možemo ni govoriti o uspješnoj kulturnoj sceni", dodaju.

"Kreativnost je preduvjet kulture, a financiranje osigurava ostvarivost", ocijenio je tako Lokotar koji dodaje da bez ta dva elementa nema kulturnog pogona.

Urednik portala Booksa.hr Luka Ostojić slaže se da su za kulturu "apsolutno nužni" kreativnost i snalažljivost, "misteriozne osobine koje se ne mogu proizvesti pukim novčanim ulaganjem u proizvodni pogon", no upozorava kako bez osobne financijske sigurnosti umjetnici nemaju vremena ni prostora biti kreativni i produktivni.

"Može se reći da snalažljivošću pojedinaca nastaju važni umjetnički sadržaji i uz minimalna sredstva, ali takvi uvjeti rada dugoročno vode ili do amaterskih i površnih radova i/ili do brzog umaranja kulturnih aktera koji će napustiti nesigurne uvjete kulturnog rada, čime gubimo iskusne i talentirane ljude", ocijenio je.

Jasna strategija i jačanje društvene svijesti o kulturi maknut će stvari s mrtve točke

Jedan od preduvjeta za pomicanje stvari s mrtve točke jačanje je društvene svijesti o ulozi i važnosti kulture, ali i postojanje jasne strategije kulturne politike koju bi zajednički provodile institucije vlasti i resor kulture, smatraju anketirani.

Tako Lokotar ističe da je "problem kulture taj što se ne vidi ulaganje, ali se vidi neulaganje", a književnik Ivica Prtenjača upozorava kako je potrebno ojačati svijest da društvo bez jake kulture ne postoji. "Ako želimo imati državu, imajmo je najprije kroz nepotkupljivu, snažnu kulturu. Sve ostalo tad će doći samo od sebe", smatra Prtenjača.

Preduvjet za to je i jačanje svijesti "nositelja instrumenata kulturne politike" da je naš kulturni sustav na izdisaju, upozorila je Banović, dok Lončar ocjenjuje kako sve upućuje na to da nas u 2015. "i u kulturi čeka brutalna godina".

"Suradnja između resora obrazovanja i kulture jedan je od stupova na kojima počiva kultura", kazala je Banović, dok Prtenjača smatra da bi se također trebalo bolje povezati s europskim izvorima financiranja.

Kazališni redatelj Miroslav Međimorec pak smatra da će se urušavanje hrvatske kulture nastaviti i u sljedećoj godini "obezvređivanjem hrvatskog jezika, poticanjem osrednjosti, ideološkim kriterijima, ismijavanjem tradicije, poticanjem pomodnosti i nazovi europskih, svjetskih mjerila".

U "novoj rundi borbe za dostojanstvo stvaralaštva", kako je novu 2015. nazvala teatrologinja Govedić, umjetnička se kreativnost i snalažljivost mora nastaviti svim snagama boriti za svoje mjesto u društvu, upozorio je ravnatelj GDK Gavelle Boris Svrtan

"Bez umjetnosti i kulture gubimo identitet" a, iako je za uspješnu kulturnu scenu svakako bitno i financiranje, i kreativnost i snalažljivost, "presudna je i ljubav prema tome poslu, te strpljenje i izdržljivost", smatra Svrtan.

Jedan od putova svakako je veća otvorenost i veća promocija mladih umjetnika, te veća integracija europskih i svjetskih sadržaja u gotovo svim segmentima kulturne ponude, kao i veća prisutnost hrvatske kulture u kreiranju izgleda europske kulture, istaknula je Vrgoč.

U tome je presudno imati podršku vladajućih struktura, "jer kultura ne može biti proračunski teret, nego nadahnuće i poticaj", poručio je Svrtan.