U svojim dosadašnjim izdanjima, specifični zagrebački UrbanFestival naviknuo je svoju publiku na vječnu mijenu. Najprije festival u jednom komadu, pa u nekoliko smjena, pa produkcijski raspršen na gotovo cijelu godinu, u dvanaestoj se sezoni vraća cjelovitom formatu, čak i ulazi u galerijski prostor, ali ostaje posvećen fenomenima urbaniteta, od umjetničkih do političkih. Znajući pritom da je to dvoje nemoguće razdijeliti.

Kustosice festivala Ivana Hanaček, Ana Kutleša, Marijana Rimanić iz organizacije BLOK - Lokalna baza za osvježavanje kulture, izbor tema objašnjavaju njihovom suvremenošću i lokalnošću jer tranzicija je ionako stanje koje je Hrvatskoj gotovo sudbinsko, pa je i sam pojam već postao svojevrsnom anatemom, dok o lošim stranama mobilnosti tek učimo.

Iako proglašena novom zgodnom riječi s kojom se lako manipulira, mobilnost, gledana očima suvremenih umjetnika koji su često prisiljeni i na nomadski način rada i života, i nije tako poželjna, pogotovo ako je umjetnik istodobno, na primjer, i emigrant.

'Zadržavajući kao i dosad fokus na javnom prostoru grada, istražujemo načine na koje gore opisani aspekti stanja između postaju vidljivi i opipljivi u suvremenom urbanom okolišu i javnom diskursu. Zanimaju nas konkretne lokacije na kojima se zloupotreba povijesnih mitova, često nacionalistički zasnovanih, isprepliće s otimačinom javnog prostora i paktovima zasnovanima na političkoj moći i privatnoj ekonomskoj dobiti', najavljuju kustosice 12. UrbanFestivala.

Osim izložbe Između svjetova koja se otvara 5. listopada u Galeriji Bačva Doma HDLU-a i intervencija u javnim prostorima raspored kojih se može naći na stranici festivala, posebno zanimljiv je i projekt koji tek počinje, i za koji je poziv otvoren.

U sklopu zanimanja za politike sjećanja, UrbanFestival želi skrenuti pozornost na prešućeni dio povijesti prostora zagrebačkog Studentskog centra, koji je tijekom NDH bio sabirni centra za Židove i sve ostale kojima su vlasti namijenile sudbinu koncentracijskih logora i gubilišta. Mjesto danas kultno zbog svoje kulturne uloge tako ima i drugu povijest, koju, s obzirom da je uglavnom nepoznata i stoga neobilježena, nudi mogućnost razmišljanja o načinima 'ospomenjivanja' suvremenijim ili barem drukčijim od uobičajenih spomen-ploča ili skulptura.

Prijedlozi se šalju na adresu blok@blok.hr s naznakom 'SC', a trebaju sadržavati opis koncepta, skicu bez obzira na medij u kojem bi rad trebao biti realiziran, te kontakt predlagatelja. Pristigli prijedlozi bit će izloženi 15. listopada u SC-u kada će se održati i javni sastanak polaznika čitalačke grupe 'Metodologije obilježavanja mjesta stradanja' koju vode Radna grupa Četiri lica Omarske i BLOK.