Ovaj se zaključak, uz ostale segmente kulture, prije svega odnosi na Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u kojem je i prije političkih promjena u gradu došlo do pozitivne promjene na čelu kuće pa je krajem prošle godine intendant postao Tonći Bilić. On je u HNK-u zatekao prilično tešku financijsku situaciju, tako da je prvih nekoliko mjeseci cilj bila konsolidacija. Rezultat toga bilo je nekoliko skromnijih produkcija. Izdvojimo predstavu 'Pritisci moje generacije' koja je imala i premijerni livestream na tportalu. Tek sa Splitskim ljetom možemo govoriti o programu koji potpisuje novi intendant. Na 59. Splitskom ljetu svjedočili smo povratku opere na glavni splitski trg Peristil, nakon dugogodišnje obnove i konzervatorskih radova.

No najvažniji događaj Splitskog ljeta i produkcijski izazov koji je izazvao ovacije publike održao se u dvorištu HNK-a. Opera 'Ukleti Holandez' bila je prva izvedba jednog djela Richarda Wagnera u Splitu. Operu o ukletom kapetanu izveli su u koprodukciji Simfonijski orkestar HRT te Zbor i Balet HNK Split. U dramskom programu posebnu pažnju je izazvao Shakespearov 'Timon Atenjanin' s fenomenalnim Vilijem Matulom u naslovnoj ulozi. Kao i uvijek, na festivalu se promovirala nova lokacija za izvedbe; ovoga ljeta to je bio klaustar Galerije umjetnina i barokni bedem Cornaro.

Odličan je bio i glazbeni program ljeta; izdvojimo na početku koncert Gipsy jazz u izvedbi trija Mate Matišića. Vrhunac je bio koncert 'Sunčana polja' u izvedbi Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem maestra Aleksandra Markovića. Festival je u dizajnerskom smislu obilježio i ilustrator Alem Ćurin sjajnom serijom plakata.

I nakon Splitskog ljeta HNK je nastavio na tom tragu predstavom 'Majka Courage'. I balet HNK Split već godinama ima visoke domete; ove jeseni to je bio klasik 'Orašar' Petra Iljiča Čajkovskog. HNK se ove jeseni prisjetio svog velikana Ive Tijardovića i predstavljena je monografija zanimljivog likovnog opusa splitskog majstora operete.

U sklopu Splitskog ljeta održana je i izložba 'Valovi' Vaska Lipovca u Galeriji Meštrović. To je uz 6. Splitgraphic bila najmarkantnija likovna izložba u 2013. Izdvojimo i na početku godine izložbu 'Patchwork' u Etnografskom muzeju. Fotografska izložba godine je bio zajednički projekt tri autora u Muzeju grada. To su bili Rino Efendić, Boris Cvjetanović i Marko Ercegović. Naslov projekta 'Gradovi su postali mjesta preživljavanja' jasno nam sugerira polje interesa i njihovo fotografsko istraživanje grada i suburbija Splita, Zagreba i Dubrovnika.

U Muzeju grada još traje vrlo zanimljiva izložba povijesnih veduta Splita. U Splitu je u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) ove godine gostovala i jedna izložba koja je prethodno bila postavljena u Zagrebu, a to su bile kopije mozaika iz Ravenne. Zanimljivo je bilo vidjeti mozaike koji su vremenski i stilski prethodili artefaktima u MHAS-u.

Ono što je važno istaknuti jest porazna činjenica da Muzej hrvatskih arheoloških spomenika zapravo još  nema izveden i do kraja definiran stalni postav. Za hrvatski nacionalni identitet MHAS je definitivno najvažnija institucija i eksponati tog muzeja jedinstveno su svjedočanstvo o najranijoj fazi hrvatske državnosti iz ranog srednjeg vijeka, vremena vladavine narodnih vladara. Neshvatljivo je da u 23 godine samostalnosti Republika Hrvatska nije našla način da adekvatno prezentira europski vrijednu baštinu kakvom se malo tko može podičiti i koja je nastala u samom osvitu Europe nakon kasne antike.

Na kraju, konzervatorska struka u Splitu, koja je često bila meta kritika, završila je iznimno uspješnu godinu, završena je obnova Peristila, Sjevernih vrata, kupole mauzoleja i još neki manji zahvati što je bilo predstavljeno i na izložbi u Staroj gradskoj vijećnici. Ono što daje nadu jest dosljednost struke u slučaju falsifikata na kuli Cipicco u Kaštel Novome.

Željeli bismo vidjeti takvu praksu i u povijesnoj jezgri Splita kojoj nisu prijetnja falsifikati, ali jesu apartmanizacija i štekatizacija. Ono što na kraju treba ponoviti je činjenica da je financiranje baštine i kulture strateško ulaganje i to bi trebali konačno shvatiti birokrati u lokalnom i državnom upravnom aparatu. Kulturna i turistička destinacija u velikoj ekspanziji kao što je primjerice Split posljednjih godina u tom bi smislu trebao imati prioritet.