U petak i subotu, 10. i 11. veljače 2022., u Galeriji Bačva u Meštrovićevom paviljonu održano je predstavljanje monografije Slavka Kopača "Ombres et matières - Shadows and Materials" koju je izdala renomirana francuska izdavačka kuća Gallimard.

Predstavljanje je održano u sklopu dvodnevnog međunarodnog stručnog simpozija Slavko Kopač – u potpunosti slobodan čiji su organizatori Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU), udruga ArtRencontre te Cloverfield. Isti organizatori stoje iza izložbe Kopač koja se u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu može razgledati svaki dan od 11:00 do 19:00 sve do 27. ožujka.

Ovim povodom podsjećamo i na naš intervju s Anitom Ruso Brečić, kustosicom izložbe posvećene velikom umjetniku Slavku Kopaču.

Simpoziju je prethodila konferencija za medije održana u Francuskom institutu koji je kao partnerska organizacija bio uključen u izložbeni projekt KOPAČ kroz izložbu "Kopač i Pariz" koja se u prostorima Francuskog instituta mogla razgledati do kraja siječnja.

Dvojezičnu monografiju publici su predstavili autori Pauline Goutain (Musée d'Art Roger- Quilliot, Clermont-Ferrand), Roberta Trapani (Sveučilište Paris Nanterre) i Fabrice Flahutez (Sveučilište Jean Monnet, Saint-Étienne Lyon) te povjesničarka umjetnosti Susan Power koja je monografiju prevela na engleski.

Fabrice Flahutez: Kada Gallimard izdaje knjigu to znači da će ona biti u svim knjižarama diljem Francuske

Fabrice Flahutez istaknuo je kako je sama činjenica da je renomirana francuska izdavačka kuća Gallimard izdala monografiju uvelike doprinijela njezinoj vidljivosti. "Kada Gallimard izdaje knjigu to znači da će ona biti u svim knjižarama diljem Francuske. Mi smo trenutno u kontaktu s brojnim novinarima te zainteresiranom javnošću od koje dobivamo informacije o djelima Slavka Kopača koje posjeduju kao i o poznanstvima pojedinih ljudi s njim. Slavka Kopača predstavljamo u okviru Art bruta i enformela no naš je konačni cilj istaknuti ga kao samostalu umjetničku ličnost i osigurati mu neovisno mjesto u umjetnosti 20. stoljeća koje je zavrijedio svojim autentičnim izričajem, posve osobnim i svojstvenim samo njemu. On zaslužuje biti prepoznat kao transnacionalni umjetnik," rekao je Flahutez.

Pauline Goutain na ovu se misao nadovezala potvrdivši da je Kopač bio pionir u korištenju određenih materijala kao i u uvođenju određenih motiva koji su tada u umjetnosti bili posve neprihvatljivi.

"Kopač je na tako sofisticiran način koristio u svojim radovima automobilske gume da materijal kojim je stvarao kompoziciju prepoznajemo tek iz neposredne blizine. Nekoliko umjetnika danas u svojim umjetničkim djelima koristi gumu kao materijal kojim gradi sliku međutim 60-ih godina nitko osim Kopača nije to radio. Osim toga, ne smijemo zaboraviti da je Kopač prvi počeo koristiti olovo na svojim slikama. O rušenju konvencija govori i uvođenje 'banalnih' motiva u slikarstvo kao što je motiv krave koji nekoliko godina nakon Kopača počinje koristiti i Jean Dubuffet," istaknula je Goutain.

Roberta Trapani pojasnila je Kopačevu ulogu u njegovim firentinskim danima u kojima se Kopač počinje formirati kao autor.

"Kopač je u Firenci od 1943. do 1948. gdje studira povijest umjetnosti i filozofiju. Slika djelovne grada, autoportrete i životinje no još uvijek je vjeran tradicionalnim slikarskim tehnikama kao što su akvarel, gvaš, tuš. Tada ima nekoliko velikih izložbi u Firenci i Rimu. Kopač naglašava kako njegova djela sakrivaju u sebi davno ispričane priče o mitskim bićima iz rodnog kraja koje mu je pričao njegov otac. Ljuti se na kritičara iz Rima koji njegovu umjetnost dovodi u vezu sa Chagallovom jer, kako sam kaže: 'mi imamo posve drugačiju prošlost, Chagall nikada nije čuo priče mog djeda.' Zanimljiva je činjenica da je Gaston Gallimard koji je svoju izdavačku kuću osnovao 1911.. ustupio 1948. Društvu Art bruta prostore tik uz svoju izdavačku kuću u Parizu. Compagnie de l'art brut osnovali su najveći umjetnici i intelektualci svog vremena: Jean Dubuffet, André Breton i Michel Tapié. Odmah po Kopačevu dolasku u Pariz 1948., Dubuffet ga je imenovao kustosom zbirke Art bruta koja se od 1975. nalazi u Lausannei i broji preko 70 000 radova.

Podsjetimo, Art brut (sirova umjetnost) zagovarala je odricanje od konvencija i kanona te je promicala umjetnost blisku umjetnosti djece kakvu ne nalazimo u galerijama i muzejima.

Izdavanje ove monografije potvrđuje ponovno probuđeni interes za Kopača, ali i međunarodni značaj umjetnika koji je većinu svog života živio i stvarao u Parizu. Tome doprinosi i činjenica da je francuski Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou odlučio u svoje zbirke uvrstiti nekoliko radova Slavka Kopača te pripremiti izložbu posvećenu njegovu radu. Time Kopač postaje prvi hrvatski umjetnik kojemu Gallimard izdaje monografiju, a Pompidou posvećuje izložbu.

Što donosi Kopačeva monografija?

Monografija "Ombres et matières - Shadows and Materials", osim povijesnoumjetničkih analiza i valorizacija, doprinosi i poznavanju Slavka Kopača kao osobe donoseći intervju s Annie le Brun (razgovarala Pauline Goutain 2020. godine), pjesnikinjom i teoretičarkom koja je napisala nekoliko predgovora za Kopačeve izložbe te bila žena našeg poznatog pjesnika nadrealista Radovana Ivšića. Osim toga su supružnici prijateljevali s Kopačem, čak su i živjeli u istoj ulici u predjelu Montmartrea. U knjizi se nalazi i intervju s Pierrom Chaveom (razgovarali svi troje autora u Venceu 2019.), sinom Alphonsea Chavea koji je u Vanceu imao galeriju Chave u kojoj su izlagali i Kopač i Dubuffet. Osim u Parizu Kopač je u Venceu imao priliku izlagati s umjetničkom elitom kao što su Giacometti, Man Ray, Max Ernst, Magritte. Osim toga, u novoizdanoj knjizi nalazi se transkript Kopačevog intervjua s Lidijom Tocilj za radio emisiju Susreti i poznanstva (Hrvatski radio) iz 1984. kao i intervju s Mirkom Galićem iz 1982. Uz bogati pregled umjetnikova života i stvaralaštva, knjiga donosi i arhivske dokumente kao što su korespondencije između Kopača i Bretona.

Na simpoziju su sudjelovali i znanstvenici i stručnjaci iz Hrvatske i svijeta: Iva Sudec Andreis (viša kustosica, voditeljica zbirke Slavko Kopač u Galeriji Klovićevi dvori), Hrvoje Vulić (ravnatelj Gradskog muzeja Vinkovci), Tamara Floričić (predsjednica udruge ArtRencontre), Željko Marciuš (muzejski savjetnik u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti te kustoski savjetnik na izložbi Kopač), Igor Loinjak (povjesničar umjetnosti, predavač na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku), Feđa Gavrilović (povjesničar umjetnosti i voditelj galerije Forum), Nella Arambašin (povjesničarka umjetnosti, Sveučilište Bourgogne-Franche-Comté), Dražen Švagelj (Kopačev prijatelj i gradonačelnik Vinkovaca od 1994. do 1997.) te Anita Ruso Brečić (povjesničarka umjetnosti i kustosica izložbe Kopač).