Razgovor dvoje autora moderirao je u Hrvatskom glazbenom zavodu novinar i kritičar Luka Ostojić. Rekao je kako je riječ o svestranim, nagrađivanim autorima bogate karijere i zanimljivih opusa.

Pisac, filmski redatelj i scenarist, Philippe Claudel (1962.) jedan je od najpoznatijih suvremenih francuskih književnika, a knjige su mu prevedene na tridesetak svjetskih jezika, rekao je Ostojić. Predaje književnost na Sveučilištu u Nancyju a, osim po svojim knjigama, Phillipe Claudel poznat je i po svojim filmovima, dodao je.

U izdanju Edicija Božičević na hrvatskom je upravo objavljen njegov roman 'Njemačka fantazija' (prijevod Dubravka Celebrini).

Govoreći o svojoj dvostrukoj karijeri pisca i filmaša, Claudel je rekao kako su mu ta dva kanala izražavanja potrebna kako bi mogao istraživati svijet očima djeteta koje još uvijek nije izgubilo onu nesputanost mašte kakvu obično imaju sva djeca. Tu maštu on želi sačuvati, rekao je, želi ostati dijete i 'očuvati tu mogućnost istraživanja drugih ljudskih kontinenata i svojih intimnih pitanja'.

'Kada se radi o knjigama, ta se pitanja postavljaju više u smjeru naših društava, kako funkcioniraju ili, još bolje, kako ne funkcioniraju, u suvremenim okolnostima', pojasnio je.

Njegov pogled na svijet, kako je rekao, oblikovan je činjenicom da je odrastao i živi u regiji omeđenoj granicama sa Švicarskom, Luksemburgom i Njemačkom, regiji koja je uz to obilježena s dva stoljeća imigracije, pa je razvio veći senzibilitet prema pitanjima 'drugoga, koji je sličan ali isti, a ipak drugačiji jer se našao s one strane granične linije koje je netko postavio'. Zato se pitanje stranca ili 'drugog' u njegovoj književnosti redovito pojavljuje gotovo od samoga početka.

Međunarodnu slavu Claudelu je donio roman 'Sive duše' (2003.), proglašen najboljim romanom godine i već u prvom tjednu prodan u 50 tisuća primjeraka te preveden na 30 jezika. Knjiga je 2005. adaptirana i za film, koji je autor sam režirao. Kao redatelj poznat je i po filmovima 'Voljela sam te toliko dugo' (2008.), te 'Tous les soleils' (Sva sunca, 2011.).

Claudel je u nas dosta prevođen autor; Edicije Božičević dosad su objavile i njegove knjige 'Brodeckov izvještaj' (2007., nagrade Goncourt des lycéens i Independent Foreign Fiction Prize), 'Mirisi' (2012.), 'Istraga' (2010.), 'Stablo u zemlji Toraja' (2016.) i 'Pseći arhipelag' (2018.).

U 'Njemačkoj fantaziji' kao okvir uzima Njemačku 20. stoljeća, baveći se nedosljednošću povijesti i uloge koju ljudi u njoj igraju – ili misle da igraju. U knjizi se bavi i ulogom krivnje te sjećanja.

Uloga pisca je da navodi na propitivanje

Pisac je kazao kako je ta knjiga priča o tome kako ljudski život može 's jednoga pola dobrog ili lošeg doći do svoje suprotnosti, na koji se način ljulja od krvnika do žrtve'. Pitanje koje ga je dovelo do susjedne Njemačke, 'koja je Francuskoj istovremeno i prijateljica i sestrinska zemlja, s gotovo stoljetnom poviješću odnosa bratstva i mržnje', jest pitanje povijesti s velikim 'p' ali u kontekstu života maloga čovjeka, dakle one povijesti s malim 'p', pojasnio je.

Muškarce i žene koji žive na početku 21. stoljeća više brine ono što se tiče osobnog razvoja nego ono što izranja iz kolektivne sreće, rekao je; njih ne zanima izgradnja društva koje omogućuje kolektivnu sreću, kroz koju onda mogu graditi taj osobni razvoj. To sužavanje fokusa dovodi do toga da se napuštaju velika moralna pitanja, smatra.

'Čini mi se da postavljati ta važna, duboka pitanja postaje sve više ulogom uloga. Ne želim reći da pisac mora moralizirati, ali on je netko tko mora postavljati pitanja: što je to danas moral, kakvo moralno stajalište moramo zauzeti u odnosu prema migrantima, rodnoj osviještenosti, društvenim temama', pojasnio je. Uloga pisca je da ljude dovede do tih pitanja.

S 'Njemačkom fantazijom' želio je čitatelja navesti da razmisli o tome na koji se način ispisuje povijest, te je li napisana ona povijest koja se doista dogodila.

Bodrožić: Autentična književnost dolazi iz samoprijegora

Bodrožić, koja se u svojem posljednjem romanu 'Sinovi, kćeri' (2020.) bavi temom sjećanja i problemom zaključanosti pojedinaca unutar društvenih okoštalosti koje su baštinjene iz povijesti s velikim 'p', kazala je kako smatra da bez etičkog uloga autora, nema dobre književnosti.

'Vrlo često se tu postavlja pitanje oko tzv. angažirane i ove druge, 'lijepe', književnosti, što je besmisleno, jer ako o nečemu želite pisati, oko toga se morate angažirati: u srcu svakog romana postoji neka ideja oko koje se mi angažiramo', rekla je. Pisanje, ako je autentično, zahtijeva puno samoprijegora, suočavanja sa samim sobom, s okolinom. Ako želimo zaista pisati ne možemo ni birati teme kojima se bavimo ako želimo da to bude autentično, smatra ta autorica.

Bodrožić je nagrađivana pjesnikinja i prozaistica koja svoj javni glas koristi za aktivnu borbu protiv raznih društvenih nepravdi.

Objavila je dosad zbirke poezije 'Prvi korak u tamu' (2005.), 'Prijelaz za divlje životinje' (2012.) i 'In a sentimental mood' (2017.), zbirku kratkih priča '100% pamuk' (2014.) i slikovnicu za djecu 'Klada Čudastvara' (2019.), te romane 'Hotel Zagorje' (2010.), 'Rupa' (2016.) i 'Sinovi, kćeri' (2020.). Knjige su joj prevedene na dvanaest jezika, objavljene u trinaest zemalja, a tri naslova i audio knjiga objavljeni su joj u SAD-u.

Autorica je kazala kako, kad s odmakom gleda svoju prozu i poeziju, uviđa kako u njenoj prozi ima puno poezije, a u njenoj poeziji puno narativnosti. 'Meni sve dolazi s istoga mjesta; meni je to sve skupa 'ja', to je jedno mjesto iz kojeg pišem, i to je sve za mene na neki način jedinstveno', rekla je.

Razlika je jedino u tome što proza zahtijeva daleko veliku posvećenost. 'Za pisanje proze potreban je jedan drugi tip discipline; mora vam stvarno biti stalo do teksta, jer se u životu dogode periodi kad mjesecima ne pišete, a kada se vratite svom tekstu nakon dva, tri mjeseca, morate ga prepoznati, a prepoznat ćete ga jedino ako vam je do njega stalo', zaključila je.

Program 9. FSK-a nastavlja se u petak Književnom matinejom s Evelinom Rudan (12 sati, HRT, HTV3). Program Pisac i njegov čitatelj spojit će u 18 sati u Knjižari Fraktura slovenskog pjesnika Borisa A. Novaka i Božidara Brezinščaka Bagolu, a na istome mjestu u 20 sati putem Zooma će gostovati izraelski pisac krimića Dror Mišani. Tribina Razotkrivanje u 21 sat u HGZ-u ugostit će glazbenika Dubravka Ivaniša, koji je nedavno objavio svoj književni prvijenac '45'.