U izbornoj godini nasljednika ili nasljednicu ministrice kulture Andeje Zlatar Violić dočekat će škare za rezanje vrpci na otvaranju nekoliko muzeja, ali i nekoliko zakotrljanih velikih zadataka čiji dovršetak se očekuje u skorom roku. Među potencijalnim kandidatima spominju se njen zamjenik Berislav Šipuš i pomoćnica Tamara Perišić
Prema najavama koje smo čuli od Andreje Zlatar Violić potkraj prošle godine, 2015. godina trebala je postati godinom rezanja vrpci. Za ljeto su planirana otvaranja triju velikih muzeja - u Sinju povodom 300. obljetnice Sinjske alke, u Kninu muzeja vezanog uz 20. obljetnicu akcije Oluja te Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju, a na listi za 2015. su još navedeni i Prirodoslovni muzej u Metkoviću te Arheološki muzej Istre u Puli.
Škare će u ovoj izbornoj godini ipak dopasti nasljednika Andreje Zlatar Violić, no prije ceremonijalnih otvaranja, nasljednik će morati riješiti i neka velika i dugo otvorena pitanja njenog Ministarstva kulture.
Kalendarski je na prvom mjestu do sredine travnja zaključiti prijave hrvatskih gradova koji konkuriraju za Europsku prijestolnicu kulture. Iako su utrke s kulturnim strategijama gradova i pisanjem planova za osvajanje velikog europskog budžeta primarno na lokalnoj razini, Ministarstvo kulture nadležno je za postupak odabira kandidata i koordinaciju priprema gradova koji ostaju u natjecanju i među kojima će biti odabrana kulturna prijestolnica za 2020.
Ipak, najveći zadatak budućeg vodstva kulturnog sektora je rješavanje manje prozaičnih, praktičnih problema oko donošenja zakona i strategija najavljivanih u glavnim ciljevima Zlataričina Ministarstva. Ciljeva o kojima doslovce ovisi preživljavanje mase kulturnjaka u ovoj zemlji.
Ako se prisjetimo rezultata o broju izdanih naslova u 2014. (koji je najniži unazad 14 godina), dramatičnih podataka o 50 posto izgubljenih radnih mjesta u izdavaštvu unazad četiri godine te 60-postotnom pada prihoda u toj branši, nužno je da, ne želi li ova Vlada za svog mandata potpisati potpuni potop knjige, treba ponuditi plan spašavanja. Zlatar Violić bila je najavila privođenje kraju dogovora s HBOR-om oko kreditnih linija ekskluzivnih za nakladnike i knjižare, najavila je i dovršetak strategije poticanja čitanja, no ništa od navedenog nije još riješeno.
Trenutačno se ne stišava ni buna konzervativnijeg dijela muzealaca oko prijedloga novog Zakona o muzejima, među ostalim regulative koja bi trebala zacrtati i rad gore navedenim novim institucijama pred otvaranjem. Meritum problema je rasprava o tome do koje mjere će muzejske ustanove biti prepuštene tržištu. Otpor prijedlogu Zakona Zlataričine bliske suradnice Vesne Jurić Bulatović, idejne začetnice uspješne manifestacije Noć muzeja, rezultirao je formiranjem radne skupine Hrvatskog muzejskog društva koje će dati svoje prijedloge poboljšanja u roku pola godine.
Valjda najiščekivaniji problem koji je Zlataričino Ministarstvo najavljivalo riješiti jest medijska strategija, a njeno upućivanje na javnu raspravu spominjalo se iz godine u godinu aktualne vlade. No najavljivano kao svojevrsni zaštitni znak Zlataričinog Ministarstva, u istoj mjeri ostaje kao i najveći podbačaj iste garniture.
