Knjige o Harryju Potteru loše utječu na djecu i neizgrađene vjernike, alarmirao je 23. travnja zagrebački studentski kapelan don Damir Stojić te citirao njemačku sociologinju Gabrielu Kuby, koja tvrdi da je Potter 'globalni dugoročni projekt usmjeren na promjenu kulture', da u mlađim generacijama 'uništava zadršku prema magiji i okultnom', te pušta da 'u društvo uđu snage koje je kršćanstvo nadvladalo'. Don Stojić, dakako, nije jedini u crkvenim krugovima kojemu smeta taj superpopularni serijal. Početkom travnja u Poljskoj knjige J. K. Rowling o malom čarobnjaku, inače najprodavanije tijekom protekla dva desetljeća, spaljivao je i jedan poljski svećenik. Što misli o takvim 'akcijama' i o tvrdnjama da je čitanje Pottera grijeh i da 'kvari' omladinu, pitali smo bosanskog franjevca, teologa i publicista Dragu Bojića
Damira Stojića je čitatelj na portalu Bitno.net pitao je li grijeh čitati Harryja Pottera i treba li te knjige baciti u smeće, a zagrebački studentski kapelan citirao je njemačku sociologinju Gabriele Kuby i njenih deset argumenata protiv serijala J. K. Rowling. Među njima je i onaj da Potter u mladih 'uništava zadršku prema magiji i okultnom'.
'Budući da je kroz knjige o Potteru vjera u Boga koji ljubi sustavno potkopavana, čak i uništena u mnogim mladim ljudima, kroz lažne vrijednosti i izrugivanje judeokršćanskih istina, uvođenje ovih knjiga u škole ne može se tolerirati. Roditelji bi trebali odbiti dati dopuštenje da njihova djeca budu dio indoktrinacije Harryjem Potterom zbog razloga vjere i savjesti', upozorava Stojić koji Hogwarts, simpatičnu školu magije i vještičarstva u knjigama J. K. Rowling, opisuje kao 'zatvoren svijet nasilja i horora, proklinjanja i čaranja, rasističke ideologije, krvnih žrtava, odvratnosti i opsjednuća'.
Stojiću, dakako, ovo nije prvi put da diže uzbunu oko Harryja Pottera i knjiga slične tematike, s, kako on kaže, izmišljenim svjetovima. Nije, uz to, ni jedini koji progovara o štetnosti globalno popularnog serijala. Početkom travnja svijet su zaprepastili jezivi prizori u poljskom Gdanjsku gdje je svećenik pred djecom spaljivao knjige o Harryju Potteru.
Britanska spisateljica J. K. Rowling svojim serijalom fantastičnih romana o čarobnjaku Harryju Potteru, čiji je prvi dio objavljen 1997., ostvarila je izvanredan globalni uspjeh i, ono najvažnije, djecu je vratila čitanju. Knjige su joj se do danas prodale u više od 500 milijuna primjeraka i prevedene su na 79 jezika. Sedmi, posljednji nastavak, 'Harry Potter i darovi smrti' iz 2007. najbrže je prodavanija knjiga u povijesti. U prva 24 sata samo je u Britaniji prodana u 2,65 milijuna primjeraka.
Drago Bojić, bosanski franjevac, teolog i publicist, na pitanje što misli o kritikama don Stojića na račun Harryja Pottera te o spaljivanju knjiga o njemu u Poljskoj, upozorava kako je je povijest tu dobra učiteljica.
'Ona nas uči da je spaljivanje knjiga uvijek vodilo većem zlu jer od spaljivanja knjiga lako se dođe u napast da se spaljuje i ljude koji ih pišu i one koji ih čitaju. Grozničavi pokušaji konzervativnih i fundamentalistički orijentiranih svećenika Katoličke crkve da se spriječi čitanje Harryja Pottera ili da se čitanje takve literature proglasi teškim grijehom, govori ponajviše o njihovom bolesnom mentalnom sklopu. Na taj način oni vrijeđaju i dostojanstvo svojih vjernika jer smatraju da nisu sami sposobni procijeniti sadržaj i značenje onoga što čitaju', kaže fra Bojić te dodaje kako je i Sveto pismo sastavljeno od mnoštva različitih knjiga i različitih pripovijesti koje se mogu interpretirati na različite načine.
vezane vijesti
'Sastavni dio Svetog pisma je knjiga 'Otkrivenje' (Ivanova Apokalipsa), koju tradicija pripisuje apostolu Ivanu. Riječ je o apokaliptičkoj literaturi, prepunoj alegorija, tajnovitih slika, simbola, brojeva koje nije lako interpretirati i s čime se muče i najobrazovaniji teolozi i stručnjaci za Bibliju. Ali zbog toga ta knjiga nije izbačena iz Svetog Pisma. Pokušaj zabrane čitanja određenih knjiga jest relikt srednjovjekovnog kršćanstva, čija je mnoga uvjerenja i stavove odbacio Drugi vatikanski koncil (1962.-1965.) koji je, između ostalog, ponajviše afirmirao dostojanstvo ljudske osobe, ljudska prava i slobode', zaključuje Bojić.
U Zagrebu je u ožujku Bojić predstavio svoju novu knjigu 'Kraljevstvo Božje i nacionalizam', zbirku od 40 njegovih eseja, komentara i razgovora, nastalih između 2016. i 2018.
