Do 1. lipnja 2016. traje javna rasprava o izmjenama Zakona o kulturnim vijećima, a već sada predložene izmjene izazivaju nezadovoljstvo u dijelu kulturne scene jer se vijećima koja imaju savjetodavnu ulogu pri raspodjeli javnog novca dodatno smanjuje, a ministru kulture osnažuje pozicija, ona koja neposredno znači kreiranje kulturne slike Hrvatske
Unazad više od mjesec dana Ministarstvo kulture u razmaku od svakih nekoliko dana na svojim stranicama objavljivalo je rezultate financiranja pojedinih programa u kulturi. Kako su rezultati izlazili, tako se moglo čuti glasove nezadovoljnih, a što je kulminiralo potpunim uskraćivanjem potpore časopisu Zarez te bunom organizatora rock koncerata zbog smanjenja sredstva. Ministar Zlatko Hasanbegović na to je odgovorio da je prvi ministar koji podupire rock. Nakon toga pobunili su se i članovi vijeća koje daje preporuku o financiranju ministru, a najglasniji su bili glazbeni kritičari Ilko Čulić i Aleksandar Dragaš koji su zbog nepoštovanja njihovih odluka i preporuka odlučili više ne sudjelovati u radu vijeća.
S druge strane, filozofkinja Nadežda Čačinović koja je još uvijek članica Vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost u telefonskom razgovoru za tportal potvrdila je kako je konačni popis financiranih programa znatno izmijenjen u odnosu na prijedlog vijeća kojeg je članica, no da nije dokučila po kojim je kriterijima ministar Zlatko Hasanbegović donosio odluku koga će i u kojoj mjeri financirati. Na ponovni natječaj za članstvo u Vijeću neće se prijaviti. Natječaj za nove članove je u tijeku, a birani prema starom Zakonu, novi članovi će, po svemu sudeći, raditi u skladu s izmijenjenim.
Sve to bila je tek uvertira u aktualnu javnu raspravu o izmjenama Zakona o kulturnim vijećima, a kojom se, sažeto rečeno, kulturnim vijećima, odnosno stručnoj javnosti, smanjuju ovlasti i utjecaj dok se moć centralizira u ulozi samog ministra.
Kazališna redateljica te urednica portala teatar.hr Nora Krstulović za tportal kaže da čak i najvećim apologetima aktualnog ministra moraju upasti u oči četiri drastične i potpuno nedemokratske izmjene u prijedlogu novog zakona. 'Rad kulturnih vijeća više nije javan, u Vijeća ubuduće mogu biti imenovani i ljudi koji kao ni aktualni ministar s kulturom nemaju ama baš nikakve veze, ministar ih može razriješiti ako mu nisu po volji, odnosno ako 'svojim djelovanjem ili ponašanjem narušava ugled Vijeća ili ministarstva nadležnog za poslove kulture' što je već u domeni ćudoredne policije te konačno – Vijeća više nemaju nikakvu odgovornost pa de facto postaju prototip uhljeba. Naknada, kolika god bila – ide, odgovornost je nikakva', kaže Krstulović.
Dramaturginja i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti Snježana Banović za tportal je rekla da je izmjene Zakona o kulturnim vijećima nisu iznenadile. 'Očekivala sam ovaj korak koji lako prevodim kao njihovo ukidanje. Naime, sve što je Hasanbegović do sada poduzeo u svojoj nazovi kulturnoj politici svodi se na ukidanje demokratskih procedura i podvođenje kulture pod ideološku (da ne kažem ustašku) kapu', rekla je Banović dodajući da se ovako sročen novi zakon slobodno može nazvati posljednjim pozdravom kakvom-takvom prividu brige o stavu struke u vrlo važnom instrumentu (su)odlučivanja u kulturi.
Banović kaže da je odlučivanje odnosno suodlučivanje u kulturi u Hrvatskoj bilo manja ili veća rak-rana svih dosadašnjih administracija, a da će smanjenjem uloge stručnih vijeća ono postati nejavno i netransparentno.
'Hrvatska će se u pogledu kulturno-političkog modela vratiti u uske okvire države inženjera, modela koji u ovom smislu, sve od pada zida ne postoji nigdje u Europi, osim u sličnim izgubljenim slučajevima kao što su npr. Srbija ili Makedonija. S idejom države pokrovitelja po uzoru na uspješne srednjoeuropske modele možemo se oprostiti zauvijek. Ovakvi totalitarni postupci u kulturnim politikama razvijenih EU zemalja nazivaju se - kulturocidom, a ideolozi poput Hasanbegovića tamo dobivaju samo jedno: najveći mogući prezir struke i javnosti, ali i poziv na odgovornost pred pravosudnim tijelima', zaključuje Snježana Banović dodajući da se ovakvim prijedlogom jasno vidi da ova vlast ima samo jedan cilj: ostvariti kulturnu sliku Hrvatske kao konzervativne, nacionalno zatvorene, rigidne zemlje koja ne potiče pluralizam i kritičko mišljenje.
Krstulović pak kaže da je prijedlog novog Zakona zapravo korak od sedam milja i cca 20 godina unatrag na razini osnovne demokracije, a kamo li na onoj stručnosti i kulturnih politika'. 'Nema nikakve sumnje da se njime želi u potpunosti pacificirati cijelu kulturnu zajednicu i struci zapravo oduzeti ikakvo pravo glasa. Doduše, s obzirom na to koliko i kako ga ona koristi – možda to i nije najgore što se može dogoditi. Ili kako kaže jedan legendarni grafit: Otpor – stoko!' rekla je za tportal Nora Krstulović.