Sve je započelo minutom šutnje za akademike i akademkinje koji su ove godine preminuli. No, bez obzira na poodmaklu dob većine hrvatskih akademika i akademkinja, institucija kojoj pripadaju, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti se u 2012. godini pokazala vitalnijom i aktivnijom nego proteklog niza godina. To je i bila jedna od namjera akademika Zvonka Kusića kada je preuzeo vodstvo HAZU-a, a prema njegovom pregledu aktivnosti iz ove godine, izgleda da se u tome prilično uspjelo. Kusić je na početku svoje prezentacije (uz pomoć PowerPointa, kao pokazatelja da HAZU ulazi u 21. stoljeće) istaknuo da 'Akademija mnogo toga radi' te da treba promijeniti percepciju koja o njoj postoji u javnosti.

Od brojnih aktivnosti HAZU-a i njegovih članova i članica u 2012. godini teško je napraviti pravednu selekciju, no svakako u kontekstu otvaranju javnosti mora biti spomenuto sudjelovanje HAZU-a u Noći muzeja početkom godine te veliki uspjeh Dana otvorenih vrata 13. i 14. listopada, kada je prostorije i programe HAZU-a pohodilo oko sedam tisuća ljudi. U ožujku je i otvoren odjel HAZU-a u Vukovaru, dok je u lipnju primljeno 18 novi članova i članica ('od kojih su neki mlađi od 50 godina', napomenuo je u izlaganju akademik Kusić). HAZU se očitovao i izjavama za javnosti o važnim političkim temama, pa je tako početkom godina izdala priopćenje o referendumu za ulasku Hrvatske u EU, dok se kratko i jasno očitovao i o oslobađanju generala Ante Gotovine i Mladena Markača.

Što se aktivnosti pojedinih akademika tiče, mnogi su svoje djelovanje u HAZU-u shvatili kao poticaj da budu aktivni umirovljenici, no svakako vrijedi napomenuti kreativnu bujicu koju je ove godine proizveo Luko Paljetak, s objavljivanjem i priređivanjem nekoliko knjiga. HAZU se, uz nakladništvo, bavi i znanstveno-istraživačkim radom, organizira izložbe i koncerte te mnogim drugim stvarima, koje će ubuduće biti i ažurnije i opširnije predstavljene na internetskoj stranici Akademije. To bi moglo pomoći i u međunarodnoj suradnji, koja sve više jača, istaknuo je akademik Zvonko Kusić. Jedan od nekoliko primjera je i potpisivanje sporazuma o suradnji u travnju s glasovitom Académie française.

Kada je pak riječ o unutarnjim stvarima HAZU, na skupštini je naročito istaknut dugogodišnji doprinos tajnika Slobodana Kaštele radu ove institucije. Profesor Kaštela je postao tajnik Akademije 1. rujna 1978, a ove godine je u travnju otišao u mirovinu. Na skupštini je inače vladala radna atmosfera suglasja, tako da oko točki dnevnog reda – za koje su materijale akademici dobili unaprijed – nije bilo rasprave, te je sve usvojeno jednoglasno. Ipak, nakon sat vremena su se mogla čuti i poneka došaptavanja iz zadnjih redova, a jednom je akademiku pozlilo, pa su mu odmah priskočili u pomoć brojni medicinski stručnjaci iz HAZU-a.

Od desetak točaka dnevnog reda svakako su najzanimljivije one koje se tiču financija, o čemu je referirao akademik Pavle Rudan. On je naglasio da su ove godine, kao i za 2013, budžetska sredstva za HAZU smanjena zbog krize u državi, ali da se ipak nadaju kako će se moći prikupiti oko 63 milijuna kuna, koliki je ukupni iznos Financijskog plana HAZU-a za ovu i sljedeću godinu. Za razliku od nekih drugih institucija, HAZU svojim otvaranjem svijetu te brojnim aktivnostima pokazuje da će to najvjerojatnije biti dobro utrošen novac.