Na izvanrednoj sjednici Hrvatskog audiovizualnog vijeća, održanoj u utorak u velikoj dvorani HAVC-a, raspravljalo se o strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu i njenog utjecaja na audiovizualni sektor, kao i ukupni gospodarski i kulturni suverenitet Republike Hrvatske. Sudionici su se složili da je objavljena strategija Europske komisije nedovoljno jasna, ne objašnjava kako će se provesti niti nudi studiju učinaka predloženih mjera na audiovizualni sektor i ostale sektore koje obuhvaća
'Za ovim stolom predstavnici su ozbiljnog gospodarskog bazena, teškog oko pet milijardi kuna, koji zapošljava oko šest tisuća ljudi', slikovito je ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar uveo u izvanrednu sjednicu potaknutu promjenom politike Europske komisije usmjerene k ustrojavanju jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu.
Netransparentnost strategije jedinstvenog digitalnog tržišta mogla bi poremetiti planove televizijskih kuća s nacionalnom koncesijom, IPTV dobavljača, ukupne mreže kina, sve do neovisne audiovizualne proizvodnje, što izaziva frustraciju kako domaćih tako i europskih aktera audiovizualne industrije.
Uz teškoće planiranja poslovanja uslijed svakodnevnih promjena 'pravila igre', Hribar ukazuje na probleme s izmjenama autorskih prava, kao i na gubitak teritorijalnosti, a kao jedino izvjesno u cijeloj priči ističe da 'za deset godina na području Europe više neće djelovati nijedna javna televizija'.
Sanja Ravlić, predstavnica EFADS-a (European Film Agency Directors Association), pozdravlja ustrojavanje jedinstvenog digitalnog tržišta jer bi ono u središte pažnje trebalo postaviti stvaratelje i publiku, a EFADS će se zalagati da to bude održivo. Kao dva ključna faktora Ravlić navodi rast audiovizualnog sektora i zadržavanje kulturne raznolikosti, pri čemu je vrlo važno naći način za povećanje rasta online distribucije koja će 'hraniti' proizvodnju.
Član Hrvatskog audiovizualnog vijeća Hrvoje Krstulović je u ime Grupacije distributera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavio zaključke u kojima se ističe da iz strateškog dokumenta EK nisu razvidne konkretne mjere kojima bi se postigli ciljevi poput 'modernizacije' autorskog prava za digitalno razdoblje i omogućavanje usluge prekograničnog pristupa filmovima i televizijskim programima potrošačima unutar granica Europske unije. Naglasio je da audiovizualni sektor u EU i Hrvatskoj ovisi o sustavu temeljenom na teritorijalnoj ekskluzivnosti licenciranja sadržaja te bi njegovo ograničavanje, tj. ukidanje imalo dalekosežne posljedice na audiovizualni sektor. Ne dvoji da će se ulazak pet velikih igrača, poput Netflixa, Googlea, YouTubea, Amazona i iTunesa, negativno odraziti i na potrošače i na poduzetnike u svim članicama EU-a, stoga ističe potrebu definiranja jasnih zahtjeva ispred Hrvatskog audiovizualnog vijeća.
Glavna urednica Nove TV Zrinka Jankov ukazuje na problem nejasnog modaliteta strategije. Iako se nalazimo pred povijesnim trenutkom, digitalizacija uz nove mogućnosti donosi i financijsku neizvjesnost, a ukidanje teritorijalnosti negativno će se odraziti na ulaganje u produkciju na jezicima Europske unije, no najviše će se to odraziti na jezike i kulturu malih nacija.
Nikola Francetić pozdravio je ispred hrvatskih telekoma inicijativu koja nosi povećanje konkurentnosti i više radnih mjesta, ali ukazuje na netransparentnost koja prijeti neravnotežom prema petorici velikih igrača.
Na njega se nadovezao Hribar konstatacijom da su upravo telekomi u najdramatičnijoj situaciji, jer im s jedne strane razvijena infrastruktura omogućava brz prelazak na nove online medije, velika bi ulaganja u digitalne sadržaje poput IPTV-a i videoteke mogla doživjeti sudbinu videoteke iz, recimo, Zaprešića.
Članica Upravnog odbora HAVC-a Nina Obuljen pozdravila je inicijativu, no kao njen velik problem istaknula je visoku institucionaliziranost koja bi po definiciji trebala svima donijeti dobro, što nije uvijek tako. Obuljen stoga ukazuje na potrebu stvaranja nacionalne platforme kojoj će cilj biti sačuvati osigurač tehničke neutralnosti, odnosno da, bez obzira na tehnološki napredak, sve što je u ugrađeno u postojeću zakonsku regulativu tako i ostane.
Maja Bakran Marcich iz MVPEI-ja bitnim smatra definirati nacionalnu strategiju, no smatra da za to još ima dosta vremena jer objavljivanjem agende Europska komisija je pokrenula javnu raspravu i sad pažljivo osluškuje. Daljnji koraci nisu definirani, a Komisija samo pokušava progurati neke svoje ideje. Zakonski prijedlozi kreću tek krajem rujna, a prvi nacrt zakona može se očekivati tek 2016.
Na to se nadovezala Sanja Ravlić podacima o rastu tradicionalnih pružatelja usluga sa stopom rasta od 16 posto u odnosu na stopu rasta od 140 posto, koliko bilježe digitalni pretplatni servisi, i ustvrdila da je vremena zapravo jako malo.
Hrvoje Hribar je predložio da Hrvatsko audiovizualno vijeće izradi studiju opravdanosti predloženih promjena koju će uputiti Saboru i Vladi RH te poslužiti primjerom i drugima u EU da to učine.
Barkan Marcich je sugerirala da se studija obavezno uputi i našim predstavnicima u EU parlamentu, s čim se složio Milan Majerović Stilinović iz ZAMP-a, ustvrdivši da bi naši EU parlamentarci trebali znati što rade naši kreativci. ZAMP je stoga pokrenuo kampanju i vrlo je zadovoljan dosadašnjim tijekom upoznavanja kreativaca i EU parlamentaraca.
'Zakonodavac mora voditi računa o kreativcima i intelektualnom vlasništvu, a ne samo o pojednostavljenju poslovanja velikim igračima', zaključio je Majerović Stilinović.
