Otkazivanje kulturnih događanja zbog sigurnosnih razloga, poput slučaja Houellebecqove predstave u Hrvatskoj, čin je represije, a ne način borbe protiv terorizma, upozorava filozof Srećko Horvat u tekstu objavljenom u The Guardianu
Horvat u The Guardianu podsjeća da se na posljednjoj naslovnici Charlie Hebdoa prije smrtonosnih terorističkih napada našla karikatura Michela Houellebecqa, a ono što je u Francuskoj izazvalo tragediju odrazilo se kao farsa u Hrvatskoj kad je otkazana premijera predstave temeljene na Houellebecqovom romanu 'Elementarne čestice' jer je MUP RH procijenio da će uprizorenje drame predstavljati sigurnosni rizik.
Iako predstava nije temeljena na 'Pokoravanju', MUP je procijenio da Houellebecqov stav prema islamu može izazvati teroristički čin u Hrvatskoj, zemlji jedva poznatoj po svojoj povijesti islamskog terorizma. Reakcija u Hrvatskoj možda je pretjerana, ali pretpostavljeni događaji koji policiji predstavljaju sigurnosni rizik vrlo lako su zamislivi u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji koja bi slijedila naš obrazac ponašanja, a o tome Houellebecq upravo i piše u 'Pokoravanju'.
Houellebecq je u prošlosti iznosio idiotske opaske o islamu, poput one da je 'islam najidiotskija religija', ali 'Pokoravanje' nikako nije idiotska knjiga, a pogotovo ne usmjerena protiv islama. Njegova je glavna teza, koju provlači kroz veći dio knjige, da će se Francuska pokoriti islamu, a taj događaj iz skore budućnosti ni u kojem slučaju nije nasilan događaj, nego dobrovoljno pokoravanje. A vrhunac je svega to da to pokoravanje uopće ne dolazi izvana, kao teroristička prijetnja ili s imigrantima, nego iznutra. Pokoravanje, što islamofobi poput njemačkog političara i polemičar Thila Sarrazina nazivaju 'Abschaffung' ili abolicija, dolazi od dekadencije Zapada.
U 'Pokoravanju' je Houellebecq usporedio današnje stanje Europe sa situacijom oko Prvog svjetskog rata za koji je Thomas Mann konstatirao: 'Ako su Francuska i Njemačka, dva najnaprednija i najciviliziranija naroda u svijetu, mogle sudjelovati u tom bezumnom klanju, to je zato što je Europa već bila mrtva.' U svojoj fikciji budućnosti Europe u 2022. godini Houellebecq zaključuje: 'Ako Francuska i Njemačka, dvije najnaprednije zemlje u Europi, mogu sudjelovati u bezumnih mjerama štednje i financijske diktature, osiromašujući narode i otvarajući put za islamizam ili strani kapital, to je zato što Europa umire.'
'Pokoravanje' govori da istinska prijetnja Europi dolazi iznutra, a to nisu siromašni i nasilni imigranti koji će prodrijeti u centre naših gradova i uništiti srca liberalnih demokracija. Centri naših gradova već su počinili polagano samoubojstvo.
Kad pustite da se tisuću imigranata utopi na vašim obalama u samo tjedan dana, jasno je da je načela na kojima su zapadne liberalne demokracije trebale biti osnovane (Liberté, Egalite, Fraternité) propadaju. Ili, drugim riječima, svaki put kad bespilotna letjelica ubije kolateralne žrtve u Pakistanu i Jemenu, stvaramo plodno tlo za daljnje regrutiranje novih terorista.
Upravo stoga ukidanje Houellebecqove drame u Dubrovniku označava 'povratak potisnutog': ona utjelovljuje represiju nad vlastitim problemima imigracije, integracije i islama. Kao što znamo iz psihoanalize, ako potiskujemo ono s čim se ne možemo suočiti, to će se vjerojatno jednog dana vratiti, i to u puno težem obliku.
U slučaju Hrvatske, upravo uklanjanjem predstave mogli bi se suočiti s ostvarenjem svojih proročanstava i potaknuti terorističke akte u budućnosti. Borba protiv terorizma hrani još više terorizma. To je jedan od načina kojim bi se pokoravanje Europi moglo obiti o glavu.