Okrugli stol 'Hrvatske kuje' s istaknutim feministkinjama i književnicama mlađe generacije Asjom Bakić, Jasnom Jasnom Žmak i Mimom Simić, koji je u punoj Uraniji moderirala riječka spisateljica Željka Horvat Čeč, kao polazište za raspravu uzeo je prije dvije godine ukinuti feministički portal Muf, koji je tijekom četiri godine postojanja funkcionirao kao središnje mjesto 'feminističkog hard-core pristupa popularnoj kulturi', a na kojemu su objavljivale sve gostujuće autorice.

Asja Bakić, autorica knjige 'Dođi, sjest ću ti na lice' (Fraktura 2020.), proizašle uglavnom iz tekstova koje je objavljivala na Mufu, osvrnula se na svoje pisanje o ženskom tijelu i pornografiji, kojima se, kako je rekla, u svojim analizama nikada nije bavila na tabloidan način, već je to za nju prije svega političko pitanje – pitanje na što mi svodimo žensku seksualnost i pitanje načina na koji se žene tretira u medijima.

Svoj feministički aktivizam koji zahvaća sve one koji su 'drugi' i 'drugačiji' Bakić je objasnila izrazito komunističkim odgojem, koji ju je naučio da su svi ljudi jednaki, ravnopravni. 'Ti 'drugi' su manjine koje su uvijek na prvoj liniji obrane naših prava, znači – mojih prava, znači – prvo će njih tući, pa tek onda doći po mene', kaže Bakić.

U tom smislu feminizam shvaća kao 'inkluzivan, u smislu da je socijalistički u svojoj odrednici, ljevičarski, komunistički, u smislu da ima prostora za sve i da taj prostor, ako ga nema, znamo da je to samo što nam ga ne daju', poručila je Bakić.

Simić: Cijeli se život outam iz bijesa

Mima Simić, književnica, filmska kritičarka i LGBTQ aktivistkinja, osvrnula se na negativne konotacije koje se često u javnosti vezuju uz riječi 'feminizam' i 'feministkinja', istaknuvši kako smatra da se previše vremena troši braneći feminizam. "Mi moramo prestati govoriti o tome i početi govoriti o feminističkom užitku i osvajanju nekih novih feminističkih prostora, koji su u ovom kontekstu zanemareni jer još nismo odradili 'borbu u blatu'', poručila je Simić.

Znakovito je da je za jako puno feminističkih tekstova početna pozicija sram, gdje se onda autorice u nastavku brane od napada, napomenula je. Taj 'sram od srama' pogonsko je gorivo za politički mikroaktivizam, ne samo u polju ženskoga tijela, 'koje je još uvijek glavni prostor ženske borbe, artikulacije i subverzije', već i kroz 'outanje', koje postaje politički čin samim time što nas sustav tjera da se sramimo. 'Cijeli se život outam iz bijesa', rekla je Simić.

O aspektu 'outanja', ne samo drugima već i samoj sebi, govorila je Jasna Jasna Žmak, kojoj je Fraktura upravo objavila knjigu eseja o ženskoj seksualnosti "One stvari". Kazala je kako je ta knjiga proizašla iz njezina suočavanja s vlastitom autohomofobijom, u čemu joj je ponajprije pomogao upravo Muf, koji je za nju otvorio prostor spajanja 0teorije i osobnog, tuge i mozga0.

'Ja pišem o nekim jako intimnim, jako privatnim stvarima. Prolazila sam razne faze veće ili manje nelagode dok sam pisala tu knjigu. Prvih 25 godina svojega života šutjela sam doslovno o svemu, a onda kada sam počela govoriti, nisam prestala. Ta je knjiga za mene bila proces oslobađanja', rekla je Žmak.

Trivijalno je ultra-političko

Festivalski program zaključila je tribina 'Razotkrivanje' s jednom od začetnica feminističke misli na našim prostorima, književnicom Slavenkom Drakulić, autoricom šest romana i pet publicističkih knjiga, prva od kojih 'Smrtni grijesi feminizma' (1984.) jedan je od prvih priloga feminizmu u bivšoj Jugoslaviji. Knjigu je Fraktura upravo objavila u obnovljenom i proširenom izdanju.

Razgovor je vodila kritičarka, teatrologinja i književnica Nataša Govedić koja je kazala kako je riječ o knjizi u kojoj se Drakulić bavi jednom jako važnom temom i to u 1980-ima, 'u vrijeme kada se feminizam eksplicitno trivijalizira, dok autorica inzistira da je sve što se smatra trivijalnim ultra-političko'.

Drakulić, koja je u razgovoru sudjelovala putem Skypea iz svojeg doma u Švedskoj, kazala je kako je za nju u vrijeme pisanja i objavljivanja tekstova to u ono vrijeme prvenstveno značilo mogućnost dosega do velikog broja ljudi. No, danas su tradicionalni mediji postali nevažni, napomenula je, a puno su važniji društveni mediji, na kojima vlada zbrka i gdje je sadržaje moguće naći samo ako se točno zna što je to što se traži.

Festival 'Feminizam je za sve' održao se od 8. do 11. ožujka u Uraniji –prostoru kreacije u organizaciji nakladnika Frakture, a okupio je tridesetak istaknutih hrvatskih intelektualki, književnica, aktivistkinja, novinarki, koje su na okruglim stolovima i tribinama raspravljale o ulozi i poziciji žene u suvremenom društvu.