Na sceni uokvirenoj vrlo dojmljivim drevnim maskama i Velikim duhom na vrhu planine pojavljuje se Iagoo, plemenski mudrac duge sijede kose, koji mladima okupljenima oko vatre, pripovijeda u zimska predvečerja drevne legende. Pred očima gledatelja polako izranja jednostavni, a opet pomalo mistični svijet sjevernoameričkih Indijanaca. Tu je ritam tam-tama, orao, lula mira, mudri poglavica, kanu, zli vrač... Suvremeni svijet nestaje i scenom zavlada  Sha-won-dasse, Shin-ge-bis ili Skakavac, koji nam prenose mudrosti iz indijanske filozofije, pokazujući nam zašto je važno biti hrabar, pošten, častan i plemenit, i zašto trebamo poštivati živote svih bića i cijele Zemlje.   

Predstava 'Indijanska priča', premijerno izvedena u Žar ptici u režiji Saše Broz, nastala je prema četiri manje poznate, poučne indijanske legende, koje je adaptirala Zinka Kiseljak. Svaka je zasebna priča i predstavlja jedno godišnje doba, a obrađuje specifičnu temu, od požrtvovnosti i hrabrosti do ljubavi, skromnosti i poštenja. Sve se temelje na vjerovanju sjevernoameričkih Indijanaca da se u svemu nalazi veliki duh što uključuje duboko poštovanje prema Zemlji i svim njezinim stanovnicima.

Priče su zanimljive i odgojno intonirane, a svaka od njih donosi važnu i mudru poruku, kojom se želi utjecati na ekološko osvještavanje i malih i velikih gledatelja. Predstava nas upozorava i uči da su životinje, biljke i ljudi povezani i funkcioniraju kao cjelina, a kad se prekine jedna karika u tom prirodno povezanom lancu dolazi do narušavanja ravnoteže, pa čak i katastrofe. Stoga se moramo zapitati što možemo učiniti kako bismo pridonijeli dugovječnosti i ljepoti Zemlje.   

Redateljica Saša Broz naglasak je stavila na glumačku igru i raskošnu produkciju, koja se temelji na ritmiziranim pokretima i rasplesanoj koreografiji Blaženke Kovač Carić, vrlo sugestivnoj glazbi njenog čestog suradnika Borne Šercara i raskošnim kostimima Marite Ćopo, koji zajedno oživljuju rituale i atmosferu iz indijanskih bajki.

Važan element su odlične maske Ivana Fazekaša, zatim scenografija arhitektica Ane Martine Bakić i Ivane Knez koje na razini pomno odabranih simbola dočaravaju ambijent indijanskog sela, a vizualnom dojmu pridonio je i kipar Miljenko Sekulić.  

Svi glumci - Ranko Zidarić koji se po prvi put pojavljuje u dječjoj predstavi, te Ante Krstulović, Zoran Pribičević, Amanda Prenkaj, Petar Atanasoski, Domagoj Janković i Lucia Stefania Glavich Mandarić - tumače po nekoliko uloga i u svakoj od njih iskazuju radost igre. Oni zapravo utjelovljuju određene duhovne kvalitete, vrijednosti ili karakterne osobine, primjerice, mlada Indijanka Neen-I-Zu, koju tumači Amanda Prenkaj, odbija derati kožu ubijenim životinjama, upozoravajući majku da će se sve ono što se dogodi životinjama ubrzo dogoditi i ljudima. 'Majko, učinit ću sve što tražiš, otići po vodu, prikupiti drva za vatru, ali ne mogu derati kožu jadnim ubijenim životinjama. Što je čovjek bez životinja? Što god se dogodi životinjama, ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Majko, sve stvari su povezane,' kaže mudra djevojka.

Shin-Ge-Bis, kojeg igra Petar Atanasoski, poručuje da svatko od nas može uspjeti ukoliko ima dovoljno hrabrosti i vjere u sebe bez obzira koliko se cilj na prvi pogled činio nedostižnim. Sha-Won-Dasee, kojeg igra Zoran Pribičević, apostrofira borbu koja se odvija u nama, kao između dva vuka, odnosno, između dobra i zla, u kojoj uvijek pobjeđuje 'onaj kojega hraniš'. Tu je i Skakavac, lik koji 'ludo pleše' gotovo sat vremena, a utjelovljuje ga Ante Krstulović. On govori o ljepoti i radosti darivanja, te o ljudskim slabostima kao što je ljubav prema posjedovanju, koja privlači materijalni dio što s vremenom može poremetiti čovjekovu duhovnu ravnotežu.

Mudri poglavica Iagoo, odnosno, pripovjedač, kojeg utjelovljuje Ranko Zidarić, na kraju nas upozorava da Zemlja nije ničije vlasništvo – ni ljudi, ni životinja, niti biljaka, te nam prenosi moćnu poruku da moramo paziti na nju i njezinu ravnotežu. "Volite zemlju kao što smo ju i mi voljeli, štitite ju kao što smo ju i mi štitili. Nemojte nikada zaboraviti u kakvom je stanju bila kada ste ju preuzeli. I svom svojom snagom, moćima i srcem – sačuvajte ju za svoju djecu', ističe poglavica. 

Poruka te zabavne, rasplesane, dinamične, scenski atraktivne i vizualno dojmljive predstave je izrazito ekološki intonirana: pošto nam 'Zemlja nije dana od naših roditelja, nego je posuđena od naše djece', trebamo preispitati svoje ponašanje prema Zemlji, prirodi, životinjama i biljkama i početi se odnositi prema njoj s puno više poštovanja. Također, ima jaku odgojnu komponentu jer djecu uči mudrim životnim istinama i vrijednostima. Sve te pouke prepoznala je mala i velika publika, koja je predstavu ispratila dugotrajnim pljeskom.