Peto izdanje natječaja potvrdilo je da ovaj projekt svake godine okuplja ponajbolje domaće umjetnike i donosi reprezentativan presjek trenutne likovne scene, a ove godine na natječaj je pristiglo 249 radova, od čega je na izložbi predstavljeno četrdeset djela svih generacija i najrazličitijih umjetničkih izričaja.

Ovogodišnjem žiriju nije bio nimalo lak zadatak izabrati najbolje radove, a radio je u sljedećem sastavu: Snježana Pintarić – ravnateljica MSU-a, Radmila Iva Janković – kustosica MSU-a, Dunja Blažević – direktorica Centra za savremenu umjetnost Sarajevo, Evelina Turković – povjesničarka umjetnosti i kritičarka, Darko Fritz – teoretičar, kustos i umjetnik, Zlatko Kopljar – medijski umjetnik i Bart de Baere – ravnatelj Muzeja suvremene umjetnosti u Antwerpenu.

Nagrađenim radovima dodijeljene su novčane nagrade: za prvu nagradu 75.000 kuna, drugu za 70.000 i treću za 65.000, a otkupljeni radovi postati će dio fundusa MSU-a, odnosno Zbirke T-HT nagrada@msu.

Prvu nagradu u iznosu 75.000 kuna dobio je performer i plesač suvremenog plesa Damir Bartol Indoš za maštovitu audio-video interaktivnu instalaciju 'O postojanju Čovjeka šahtofona'. Radi se o svojevrsnoj zvučnoj skulpturi - instrumentu koji je nastao od civilizacijskog otpada i predstavlja autorovo traganje za autentičnim oblicima pobune protiv globalnih stereotipa društva. Šahtofon je 'muzički stroj', odnosno, prema riječima samog autora, 'kolektivni asemblaž' koji se sastoji od opruga različitih dužina i širina pričvršćenih za unutrašnjost rezonirajuće četverodijelne šaht-konstrukcije. U unutrašnjosti svakog dijela nalaze se farovi automobila, mikrofoni i nadzorne kamere za snimanje rada ruku i opruga, a taj rad slikom se projicira na vanjskoj površini Šahtofona. Prema riječima žirija, Damir Bartol Indoš, na tragu Cageova 'Prepariranog klavira' i Fluxus-a, razvija vlastiti koncept – shizofoniju, odvajajući sliku i zvuk od njihovih izvora. Osim toga, rad se na originalan način bavi istraživanjem medija zvuka te pomiče granice između različitih umjetničkih disciplina.

Druga nagrada, u iznosu 70.000 kuna, pripala je videoumjetnici Renati Poljak za videorad 'Režiranje glumaca/režiranje uvjerenja'. Rad se bavi temom sjećanja, a hommage je autoričinu omiljenom TV-liku iz djetinjstva Bošku Buhi, hrabrom dječaku-partizanu kojeg je 1979. godine glumio Ivan Kujundžić, danas spiker Hrvatskog radija. U 11 minuta, koliko video traje, Renata Poljak montažom dijelova razgovora sa stvarnom osobom, 48-godišnjim Ivanom Kujundžićem, sudionikom Domovinskog rata, i dijelova u kojima se on prisjeća svoje glume mladog partizana Boška Buhe, konstruira situaciju iz koje ne znamo što je prava istina. Prema riječima žirija, rad Renate Poljak je jednostavno i precizno strukturiran kao dokumentarni intervju, a autorica suprotstavljanjem dvaju kontradiktornih ideoloških diskursa svjesno provocira gledatelja, otvarajući univerzalno pitanje konstruiranja identiteta, kolektivne i osobne memorije u turbulentnom razdoblju radikalnih političkih mijena te na dojmljiv način postavlja pitanja o nesigurnosti sjećanja.

Treću nagradu, u iznosu 65.000 kuna, dobila je mlada umjetnica Luiza Margan za višedijelnu prostornu instalaciju pod nazivom 'Izvan uloge'. Rad se sastoji od: konstrukcije s panoima, metalne stolice, crteža, fotografija i audio-video projekcije. Inspiraciju za rad Luiza Margan pronašla je u jednoj stvarnoj umjetničkoj situaciji – akciji zagrebačke grupe TOK iz sedamdesetih godina 20. stoljeća koja se kao prosvjed transparentima u obliku geometrijskih znakova protiv komercijalizacije umjetničkog rada, dogodila u okviru urbane manifestacije KunstMarkt u Grazu. Intervenirajući u jednu pronađenu fotografiju iz dokumentacije Galerije SC-a u kojoj je prvotno izlagala svoj rad, Luiza Margan jasno odvaja umjetnost od stvarnosti: umjetnike s transparentima i grupu radnika okruženu prometnim znakovima koji su se slučajno našli na ulici za vrijeme odvijanja performansa te postavlja pitanje: 'Tko radi i tko gleda, a tko i što se izvodi?' Rad Luize Margan na granici je stvarnosti i umjetnosti, a prema riječima žirija, nagrada jednoj od najmlađih sudionica ovogodišnjeg natječaja dodijeljena je zbog sadržaja rada i načina na koji je postavljen u prostoru. Umjetnica na diskretan način postavlja etičko pitanje korištenja/prisvajanja stvarnosti u umjetničke svrhe, a osvrće se i na sustav komercijalizacije umjetnosti.

Ove je godine međunarodni stručni žiri odlučio pohvaliti tri rada koja nisu mogla biti nagrađena, ali su zaslužila da budu istaknuta: 'Roşu kao krv' Silvija Vujičića, 'Body Scan' Sandra Đukića te 'Rad spašava' Marka Markovića.

Umjetnik s najviše glasova publike bit će nagrađen sa 15.000 kuna, a tko je dobitnik znat će se u nedjelju, 25. ožujka, do kada je izložba T-HTnagrada@msu.hr otvorena.