Krajem prošle godine ovakav pozitivan ishod je bio neizvjestan budući da Europsko vijeće i Komisija nikako nisu mogli naći politički kompromis oko pitanja tko proglašava pobjednika i dodjeljuje titulu. Države članice su smatrale da to mora biti Vijeće jer je ono inicijator programa, dok je Komisija smatrala da to mora biti ona jer se program dijelom financira iz proračuna EU.

Zastupnica Biljana Borzan apelirala je u studenom s govornice Europskog parlamenta na sve strane u pregovorima da što prije nađu kompromis, jer se program morao izglasati prije kraja mandata ovog EP. Naime, proces kandidiranja kreće šest godina prije samog proglašenja i hrvatski gradovi, koji su na redu 2020. godine, bi u slučaju neizglasavanja propustili veliku šansu za kulturni i gospodarski napredak. Titula europske prijestolnice kulture svim dosadašnjim nositeljima donijela je opipljivu materijalnu i marketinšku korist kroz rast domaćih i stranih ulaganja te turizma.

Prema postignutom dogovoru pobjednika će proglašavati zemlja članica čiji će grad nositi titulu, a odluka će postajati pravomoćna objavom u službenom glasilu Europske komisije. Europarlamentarci su također izglasali produženje rokova za kandidature iz Irske i Hrvatske jer odluka donesena u zadnji mogući trenutak.

'Titula Europske prijestolnice kulture je počast koja je prepoznata u Europi i svijetu, a gradovi nositelji tog naslova imaju opipljivu kulturnu, ekonomsku i društvenu korist od njega. Dobra je novost da će o dodjeli titule kontinentalne kulturne prijestolnice odlučivati žiri desetoro nezavisnih članova temeljem čvrstih kriterija. Jako se veselim što će jedan grad u Hrvatskoj ponijeti ovu titulu 2020. godine. Očekujem da ćemo maksimalno iskoristiti jedinstvenu praliku. Želim zahvaliti svima koji su dali svoj doprinos postizanju dogovora, kao i izvjestiteljima Marcu Scurii i Doris Pack na dobro odrađenom poslu', komentirala je Borzan.