Uoči velike zagebačke aukcije, posjetili smo Artmarkovu galeriju na Strossmayerovom trgu, gdje su predstavljena sva djela koja će biti dostupna na aukciji u utorak.

Izložba Jesenske aukcije donosi djela ključnih hrvatskih umjetnika koja pokrivaju više od 100 godina domaćeg stvaralaštva. Među njima su Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medović, Slava Raškaj, Menci Clement Crnčić, Milivoj Uzelac, Julije Knifer, Vjenceslav Richter, Edo Murtić, Miroslav Šutej i mnogi drugi. Početna cijena najvažnijih predstavljenih radova je procijenjena u rasponu od 30.000 do 50.000 eura, no Plestiu se nada da će mnogi od njih "otići" i za znatno veću cijenu. Tu su i nešto jeftinija umjetnička djela; zapažamo Slavu Raškaj, najznačajniju hrvatsku umjetnicu kasnog 19. stoljeća, koja je zastupljena s dva rada iz 1890-ih. Među njih spadaju nježni crtež izveden olovkom na papiru iz 1893. procijenjen na 1500 - 2500 eura te žanrovsko remek-djelo "Mrtva priroda s jesenskim plodovima" iz 1898. godine, procijenjena na 15.000-20.000 eura.

Tu je, naravno, i Vlaho Bukovac s izuzetnim djelom hrvatske moderne – "Dijana u lovu". Ovo remek-djelo naslikano je 1891. godine, tijekom njegovog višegodišnjeg boravka u Parizu. Slika, procijenjena na 30.000 - 50.000 eura, uvrštena je i reproducirana u katalogu Bukovčevih djela u monografskim obradama cijenjene povjesničarke umjetnosti Vere Kruzić-Uchytil.

Emanuel Vidović, jedan od najznačajnijih hrvatskih marinista, na aukciji je zastupljen sa izvanrednim djelom s početka 20. stoljeća, procijenjenim na 7.000 - 9.000 eura. Njegova "Splitska obala s jedrilicama" pruža jedinstven pogled na Split oko 1905. godine koji podsjeća na morske vedute Claudea Moneta iz istog razdoblja. Iz obilja radova koji će biti predstavljeni na aukciji u utorak, vrijedi izdvojiti i nekoliko radova Mencija Clementa Crnčića, jednog od najstrastvenijih modernih slikara djelatnih na području Hrvatske. Vrhunac Crnčićeve male serije je "Bakarski zaljev", procijenjen na 6000 - 9000 eura te dva crteža s pomorskim motivima: "Ribari s mrežom" (procijenjena na 1500 - 2500 eura) i "Studija s trabakulom i djevojčicom" (procijenjena na 2.000 - 3.000 eura).

Jedan od najbolje zastupljenih modernih umjetnika na aukciji je Mato Celestin Medović (1857.-1920.), predstavljen s tri manja remek-djela: krajolik iz rodne Kune, "Sumrak u Kuni" procijenjen na 10.000 - 15.000 eura, miran i spokojan morski pejzaž, "Suton s brodovima" procijenjen na 8.000 - 12.000 eura i "Mrtva priroda s jesenjim voćem", prikladna za ovo doba godine, procijenjena na 12.000 - 18.000 eura.

Uoči velike zagrebačke aukcije, razgovaramo s Rumunjom Iulianom Plestiuom, povjesničarem umjetnosti i direktorom hrvatskog Artmarka.

Imate li osobne favorite među ovim djelima?

Iulian Plestiu: Ovdje je stotinjak djela, pa je teško izabrati favorite. Može se reći da imam svoje favorite iz različitih razdoblja. Kad sam prvi put došao u Hrvatsku, prva slika koju sam prepoznao bila je Stančićeva. Tako da, ako moram birati jednog vašeg slikara, on bi bio moj favorit jer kad sam ga vidio, to je za mene bilo pravo otkriće.

Miljenko Stančić je bio poseban.

Iulian Plestiu: Da, malo je figurativan, malo nadrealan, i vidi se akademsko podrijetlo njegova opusa, kao i činjenica da se igrao sa slikama. Ali, onda sam počeo učiti i o drugim vašim slikarima. Naravno, volim sve ono što je s vremenom postalo najbolje i najpoznatije, volim sve vaše slavne slikare, kako starije, tako i suvremene. Imamo, recimo, jedno djelo Zoltana Novaka, koje je napravio krajem osamdesetih, kad je imao 26 godina. To je stvarno lijepo djelo, a on je tada zaista procvjetao kao umjetnik. Mislim da je 1989. dobio i važnu umjetničku nagradu u Hrvatskoj. Također volim Emanuela Vidovića, čije jedno kasno djelo također imamo u ovoj modernoj prostoriji galerije. Riječ je o ranom 20. stoljeću, njegove su slike slične onima koje je radio Monet u istom razdoblju. Vidović je očito poznavao njegov rad jer boravio je puno u Europi.

Koji bi bili najskuplji radovi na aukciji?

Iulian Plestiu: Za većinu najskupljih radova, galerija ima slične procjene, u rasponu od 30 do 50 tisuća eura.

To je poput početne cijene?

Iulian Plestiu: To je nekakva početna procjena, ali one nisu zacementirane. Te procjene, ako hoćete, govore o vrijednosti rada u određenom trenutku na tržištu. To je, dakle, neki raspon, ali konačna cijena "na čekiću" može ići i preko 50.000 eura, za svaki od radova koji su procijenjeni u tom rasponu. Nadamo se da bismo za neke slike mogli doseći i cijenu od 100.000 eura.

Što možete reći o djelu "Dijana u lovu" Vlahe Bukovca, odmah sam ga zamijetio.

Iulian Plestiu: To je vrlo zanimljiva slika. Ona priča priču o njemu i Francuskoj. Bukovac je bio u Francuskoj do otprilike 1893., a ovo je naslikano 1891. godine, kad su nastajala neka od najvećih remek-djela koja je napravio. A onda se vratio u Hrvatsku na nekoliko godina. Slika je zanimljiva i jer ima bogatu dokumentaciju iza sebe, a znamo koliko su važne provenijencije djela. "Dijana u lovu" je proslava univerzalne umjetnosti. Ona ne samo da govori o hrvatskom, dakle lokalnom umjetničkom pogledu, već je i univerzalna zato što je sama Dijana univerzalni simbol. Bukovac je usvojio te univerzalne simbole kad je bio u Parizu. Izlagao je tada i na pariškom Salonu, najvećem događaju krajem 19. stoljeća, s najvećim imenima.

Bukovac je bio itekako znan, prisutan na globalnoj sceni.

Iulian Plestiu: Izlagao je puno krajem 19. stoljeća. Dakle, pomogao je tako i slikarstvu u Hrvatskoj, jer donio je novu svjetlost i nove načine slikanja. Također se razvijao u svom vlastitom smjeru, jer je nakon 1900. godine iskušavao različite tehnike, okrenuvši se poentilizmu.

Što je na glavi Dijane?

Iulian Plestiu: To je simbol grčke boginje Artemide. Dakle, Bukovac koristi simbole koji su stvarani tijekom 2000 godina i više umjetničkog izraza. To je očit utjecaj grčkih i rimskih motiva. Dijana je, znamo, zaštitnica lovaca. Zato ona ima psa, i luk i strijelu. Ova vrsta simbola korištena je i ranije. Rubens je to učinio nekoliko stoljeća prije, a temelj ovoj slici moglo bi biti i razdoblje Albrechta Dürera.

U tom smislu je indikativna i njezina odjeća.

Iulian Plestiu: Da, referenca je jasna. Riječ je o izuzetnoj slici tipičnog neoklasicizma.

Spomenuli smo da je Bukovac ostavio traga u Parizu. Imate li koju sliku Slavka Kopača, još jednog našeg praškog velikana?

Iulian Plestiu: Nažalost, nemamo za sada Slavka, ali se nadamo da ćemo ga za buduće aukcije nabaviti, jer on je zaista reprezentativan. Samo, na neki način je postao više Francuz, jer je većina njegovih radova ostala tamo, ali nadamo se da možemo nešto vratiti. Znam da je prošle godine u Zagrebu imao veliku izložbu.

Slike na aukciji... Većina ih dolazi iz privatnih izvora?

Iulian Plestiu: Da, a neke smo pronašli i izvan Hrvatske.

Pretpostavljam da je informacija o tome tko drži te slike - tajna.

Iulian Plestiu: Pa, nije to neka tajna, ali moramo poštivati GDPR, zaštititi podatke. Ali, na primjer, ako vlasnik želi podijeliti svoje ime, mi to potičemo jer to daje višu razinu sigurnosti i uvjerenja u podrijetlo djela.

Vi ste povjesničar umjetnosti. Kako prepoznajete lažne komade?

Iulian Plestiu: Surađujemo s raznim stručnjacima i specijalistima.

Dakle, vi posumnjate u određeno djelo i onda ga dajete profesionalcima na procjenu?

Iulian Plestiu: Da, to nije posao povjesničara umjetnosti, naš je posao da napravimo dubinsku analizu što je više moguće, jer nudimo potvrdu o autentičnosti pri prodaji. To slikama daje veću vrijednost.

Tko dolazi na zagrebačku aukciju u utorak, jesu li se najavila neka velika kolekcionarska imena iz regije?

Iulian Plestiu: Znamo da su mnogi zainteresirani, a aukcija će, osim u fizičkom prostoru, ići i online, tako da će mnogi moći sudjelovati i iz udobnosti svoga kauča. Mnogi ozbiljni kolekcionari vole intimnu i privatnost. Dovoljno je da otvore račun na našoj stranici, i spremni su za aukciju, Mogu licitirati, ili samo pratiti što se događa.

Zašto je aukcijska kuća Artmark odlučila doći u Hrvatsku?

Iulian Plestiu: Pa, prije više od dvije godine odlučili smo se proširiti na Bugarsku i Hrvatsku. Što se tiče vaše zemlje, ponajprije zato što je umjetnost u Zagrebu oduvijek relevantna. Nije tu riječ samo o ovdašnjoj školi, jer vaši umjetnici su studirali u Parizu i Beču, bili su povezani i na neki način ogledaju vrijednost europske umjetnosti. Imajući u vidu umjetnost u Hrvatskoj, ali i nedostatak odgovarajuće aukcijske kuće, a kako bismo pomogli tržištu umjetnina, htjeli smo doći i stvoriti ovo što sada radimo, tako da popunimo tu prazninu i povežemo kupce i prodavače.

Dakle, nastavit ćete s aukcijama slavnih djela i slikara, ali i s radom sa suvremenim umjetnicima?

Iulian Plestiu: Suvremena scena je komplicirana. Naravno, mi jesmo galerija i za suvremenu umjetnost, jer to bi trebalo biti nekakvo prvo tržište. Dakle, naše će aukcije biti fokusirane i na poslijeratno i suvremeno. Tako već sljedeće godine imamo zakazanu jednu aukciju, u prvoj polovici godine, a bit će posvećena poslijeratnom i suvremenom, zbog čega se nadamo da možemo pomoći etabliranim suvremenim umjetnicima da izlože svoja djela, kao i kolekcionarima koji posjeduju suvremena djela. Dobro je da komadi kruže.

Strahujete li da bi se to sve moglo svesti na uzak krug ljudi? Kao novinar, često sam razgovarao s umjetnicima i likovnim kritičarima u ovoj zemlji. Redovno su mi govorili da je tržište umjetnina ovdje nepostojeće, svedeno na tek nekolicinu ljudi...

Iulian Plestiu: Ljudi to obično govore, ali mi znamo da to nije 100% istina. Cilj aukcijske platforme je ponuditi što većem broju novih ljudi mogućnost pokretanja kolekcije, a onda će ih dalje sve to povući. Jer, mi nemamo samo najbolja imena i najviše cijene. Možete započeti kolekciju s komadima već od 100 do 1000 €, i to je najbolji način da se uvedete u svijet umjetnosti. Sav taj sakupljački rad, naravno, stvara i ovisnost... Ali, morate se educirati kao novi kupac, a za to je najbolje doći kod nas i pogledati izložbu, jer je besplatna i tu možete vidjeti više od 100 godina likovne umjetnosti.