Osim što je pisac i izdavač u svom Sandorfu, koji je ime dobio po liku iz romana Julesa Vernea, Ivan Sršen jedan je od rijetkih književnih agenata s ovih prostora. U tom se svojstvu trenutačno nalazi na Londonskom sajmu knjiga, središnjoj književnoj manifestaciji prve polovice godine, na kojem se predstavio u suradnji s Nacionalnim parkom Mljet, s kojim ima dugogodišnju suradnju na dva projekta. Prvi je 'Odisejevo utočište - Ulysses’ Shelter', projekt rezidencija za perspektivne pisce koji se, između ostaloga, odvija na otoku Mljetu, a drugi je Međunarodna pjesnička knjižnica u Babinom Polju. U svojstvu književnog agenta uspio je predstaviti svijetu domaće pisce poput Roberta Perišića, Olje Savičević Ivančević, Damira Karakaša, Bekima Sejranovića i Marinka Koščeca. Otkrio nam je detalje o Londonskom sajmu knjiga, svojim projektima, počecima Sandorfa i recepciji naših pisaca u svijetu.

Nalazite se na Londonskom sajmu knjiga, na kojem predstavljate Sandorf i Nacionalni park Mljet. Kakav je osjećaj biti uz bok najvećim svjetskim izdavačima?

Londonski sajam knjiga je centralni događaj prve polovice godine za svjetsko izdavaštvo, a druga polovica godine (uvijek u listopadu) pripada Frankfurtskom sajmu knjiga. Ta dva velika događaja određuju dinamiku izdavačkih trendova (objave velikih i dugo iščekivanih hitova, naslova slavnih autora, biografija i autobiografija poznatih ličnosti, itd.), ali i povezuje književne scene raznih krajeva svijeta te se na njemu također zbivaju razmjene važnih, ne uvijek najkomercijalnijih književnih tekstova s najrazličitijih svjetskih jezika. Dolazak na Londonski sajam knjiga znači da sudjelujete u svim tim kretanjima, nalazite se na vrelu ideja koje su izdavači, književni agenti i skauti, pisci i urednici, filmski producenti, tiskari, digitalni developeri, prevoditelji, dizajneri i svi ostali koji sudjeluju u lancu proizvodnje knjige donijeli sa sobom te ih na jednom mjestu prezentiraju i pokušavaju povezati s drugim književnim scenama, tržištima, jezicima.

Što je 'Odisejevo utočište - Ulysses’ Shelter', projekt iza kojeg zajednički stojite?

Prije šest godina, točnije 2018. godine, Sandorf je pokrenuo međunarodnu mrežu književnih rezidencija 'Ulysses’ Shelter – Odisejevo utočište', koja se s prvotna tri partnera do danas proširila na mrežu od osam partnera u osam europskih zemalja (Grčka, Slovenija, Češka, Srbija, Španjolska, Malta, Velika Britanija i Hrvatska), a Sandorfovu rezidenciju omogućio je Nacionalni park Mljet osiguravši prostor za boravak onih koji su od ponuđenih rezidencijalnih lokacija odabrali doći na Mljet te pruživši logističku pomoć oko drugih potreba rezidenata za vrijeme njihovog boravka na otoku. Dosad je cijeli projekt 'Ulysses' Shelter' ugostio sedamdesetak pretežno mlađih, perspektivnih pisaca, pjesnika i prevoditelja iz cijele Europe, a na Mljetu je gostovalo dvadesetak autora, redom oduševljenih prirodom, gostoprimstvom, sjajnim uvjetima za rad i jedinstvenom atmosferom otoka uvelike zahvaljujući podršci Nacionalnog parka Mljet. Ova jedinstvena suradnja izdavačke kuće i javne ustanove poput nacionalnog parka pokazala je da književnost i očuvanje prirode pripadaju zajedničkoj domeni te naglasila potrebu za razvojem svijesti o okolišu, povezivanjem različitih sfera javnog interesa i stvaranjem novih kreativnih prostora. Gosti Londonskog sajma knjiga, koji nije otvoren za javnost, već samo za poslovne posjetitelje, odlično su reagirali na zajednički nastup Sandorfa i JUNP-a Mljet te su se mnogi upoznali s našim zajedničkim književnim projektima, ali i s hrvatskom književnošću u prijevodu na engleski jezik, kao i s vrijednošću prirodne i kulturne baštine otoka Mljeta.

Predstavljate i Međunarodnu pjesničku knjižnicu u Babinom Polju. Možete li reći nešto više o tome?

U sklopu rezidencijalnog projekta 'Ulysses' Shelter' pokrenuli smo i Međunarodnu pjesničku knjižnicu, jedinstven projekt izgradnje knjižnične zbirke koja će sadržavati knjige poezije i o poeziji na svim svjetskim jezicima te na taj način povezati Mljet s cijelim svijetom putem poezije i književnosti. Međunarodna pjesnička knjižnica smještena je u prostoru jedine knjižnice na Mljetu, Male otočke biblioteke u Babinom Polju, koja nam se također pridružila u realizaciji ove ideje. Na sajmu knjiga u Londonu, Sandorf i JUNP Mljet službeno su otvorili poziv za donacije knjiga Međunarodnoj pjesničkoj knjižnici, a upućen je kako svim svjetskim izdavačima poezije, tako i knjižnicama i drugim kulturnim institucijama. Međunarodnu pjesničku knjižnicu u Babinom Polju na Mljetu službeno je u studenom prošle godine otvorila američka književnica Susan Orlean, čiju je svjetski popularnu 'Knjigu o knjižnici' i hrvatska publika odlično prihvatila. Pored Orlean, u savjetodavnom odboru Međunarodne pjesničke knjižnice nalaze se njemačka književnica Anne Weber, američki izdavač Dan Simon, češko-britanska urednica i prevoditeljica Alexandra Büchler, voditelj ostavštine Roberta Gravesa, William Graves, američko-hrvatska pjesnikinja i prevoditeljica Andrea Jurjević te američki pjesnik, izdavač i urednik Matvei Yankelevich.

Kako ste došli na ideju da otvorite književnu agenciju?

Kad sam pokrenuo izdavačku kuću Sandorf, koja je s radom započela 2008. godine, istovremeno sam počeo raditi posao književnog agenta za pisce iz Hrvatske i regije kako bih, dok boravim na književnim sajmovima u inozemstvu, predstavio neke od naših autora inozemnim izdavačima. Do tog trenutka takav posao nitko iz Hrvatske još nije pokušao raditi. To je ujedno bila otežavajuća okolnost jer nisam imao od koga ovdje učiti ili dobiti neki savjet, ali i prednost, jer sam sȃm mogao kreirati smjer i opseg posla koji ću obavljati. U petnaestak godina rada Sandorf je sklopio oko stotinu i pedeset ugovora za objavu djela hrvatskih pisaca u inozemstvu i povezali smo mnoge prevoditelje s hrvatskog na druge jezike kako s našim autorima, tako i s inozemnim izdavačima koje smo uspjeli zainteresirati za hrvatsku književnost.

Kakva je recepcija naših pisaca u svijetu?

Hrvatska ima sjajne suvremene pisce. Naši autori i autorice su u posljednjih desetak godina primili brojne međunarodne književne nagrade, prevođeni su na mnoge jezike, a u odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je među vodećim europskim zemljama po broju književnih prijevoda na druge jezike. Martina Vidaić je prije dvije godine primila Nagradu Europske unije za književnost kao jedina dobitnica za tu godinu iz cijele Europe. Uspjesi pisaca iz Hrvatske u Europi i svijetu više nisu pojedinačni slučajevi, nego strana publika prepoznaje u njihovim knjigama iste one zanimljive teme, priče i stilove pisanja zbog kojih ih cijene i naši čitatelji. Tako su, naprimjer, na izvrstan prijem publike naišli Ivana Bodrožić u Italiji ili Jurica Pavičić u Francuskoj. Mnogi naši autori, poput Miljenka Jergovića ili Ede Popovića, imaju svoje izdavače koji ih vjerno slijede i objavljuju u prijevodu svaku njihovu novu knjigu, a roman 'Naš čovjek na terenu' Roberta Perišića jedan je od najviše prevođenih suvremenih hrvatskih romana, s prijevodima od engleskog, njemačkog i francuskog sve do arapskog.