Chagall: S onu stranu boje, Kneževa palača, Zadar, do 15.9.

Prvi umjetnik čija je retrospektivna izložba u Louvreu održana još za njegova života (1977. – 1978.), majstor moderne Marc Chagall stvarao je u raznim medijima, od ulja na platnu do kazališnih kostima. U Zadru se međutim ovoga ljeta može detaljno pregledati njegov grafički opus, preko osamdeset litografija, bakroreza i drvoreza. Nastali su od ranih dvadesetih do sredine osamdesetih godina prošloga stoljeća, a tematski se protežu od serija ilustracija Biblije, Gogoljevih 'Mrtvih duša' i Homerove 'Odiseje' do Jeruzalema i Pariza.

Julien de Casabianca, projekt Outings, Medijateka francuskog instituta, Zagreb, do 28.6.

Francuski vizualni umjetnik, fotograf i redatelj svjetskog glasa Julien de Casabianca u Hrvatskoj predstavlja svoj već legendarni projekt Outings, kojim spaja uličnu umjetnost i fotografiju. Na njemu radi od 2014., a princip je jednostavan: odabrati neki od već pomalo zaboravljenih, klasičnih muzejskih izložaka i potom ga izvesti van, instalirati ga, odnosno prekopirati na zid neke od ulica. Što neočekivanije mjesto, to bolje. I tako po gradovima čitavog svijeta, u suradnji s raznim muzejima, od pariškog Louvrea do zagrebačke Moderne galerije. U Medijateci se mogu vidjeti najbolji od takvih njegovih murala, a na pročelju kuće pored ribarnice na tržnici Dolac i novi, onaj koji je De Casabianca napravio specijalno za Zagreb. Nadahnuće je pronašao u slici 'Moje gnijezdo' Vlahe Bukovca i ponudio uvećani portret Jelice, supruge slikara.

Dan Graham, Zabava za cijelu obitelj, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, do 27.8.

Amerikanac Dan Graham jedan je od najvažnijih suvremenih umjetnika 20. stoljeća, a ovo mu je prva samostalna izložba u istočnom dijelu Europe. Na njoj su svakako zanimljivi njegovi paviljoni, koji bi se mogli opisati kao nešto između arhitekture i skulpture. Nisu doslovno arhitektonski objekti, već radije neka vrsta 'strojeva za promatranje', od kojih je jedan ujedno prostor za zabavu. Radi se o paviljonu za prikazivanje rock videa/filmova, a nastao je kao posveta hipijevskom pokretu i punku.

Šuma, Umjetnički paviljon, Zagreb, do 16.7.

Slavonski hrast toliko je važan da je i dijelom hrvatske himne, a krasi, među ostalim, argentinske i venecijanske palače. Zato je, kao i ostalo iz slavonske šume, dobio svoju izložbu koja prikazuje šumsko prirodno bogatstvo kao inspiraciju slikarima i književnicima te kao materijal za kiparstvo i produkt dizajn. Djela najznačajnijih majstora slavonskog pejsažnog slikarstva, novi esej Miljenka Jergovića o šumi i fotelje rađene u Osijeku i Varaždinu između dvaju svjetskih ratova - samo su neke od atrakcija izložbe koja je tek početak ciklusa Priroda. Ostale tri, koje bi trebale biti postavljene do 2020., bit će posvećene ostalim najvećim hrvatskim prirodnim bogatstvima, vodi, zemlji i moru.

Barokni sjaj Venecije: Tiepolo i suvremenici, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, do 1.10.

Giambattista Tiepolo bio je jedan od najvećih slikara Venecije, iz ere 'galantnog stoljeća', omiljen ondašnjem plemstvu i bogatašima. Gradska umjetnička galerija iz Vicenze posudila je Zagrebu niz pomno odabranih Tiepolijevih oltarnih pala, slika, crteža i bakroreza, kao i djela ostalih bitnih imena venecijanskog slikarskog kruga 18. stoljeća. Sve bi to trebalo služiti kao veličanstveno putovanje Venecijom toga vremena, upoznavanje s važnosti venecijanskoga slikarstva uopće te utjecaja oca i sina iz obitelji Tiepola na cjelokupno slikarstvo.

Donator i donacija - ususret Muzeju hrvatskih slikarica rođenih u 19. stoljeću, Muzej grada Zagreba, do 3.9.

Riječ je o ukupno 1073 djela hrvatskih slikarica 19. stoljeća koja je nedavno preminuli profesor književnosti i kolekcionar Josip Kovačić donirao Zagrebu još 1988. Izložba, koja uvodnim dijelom odaje počast donatoru, nudi pregled ove vrijedne donacije, počevši od autoportreta slikarica, koje je Kovačić marljivo skupljao jer su mu bili ne samo umjetnička djela, nego i izrazi njihova unutarnjeg stanja. Tu su, osim toga, istraživanja toga kako su se školovale u to doba, kad su ih često podučavali putujući slikari, dok su neke i same organizirale tečajeve, potom koje su likovne tehnike birale i kakvim su se sve primijenjenim umjetnostima bavile kako bi si osigurale sredstva za život i bez braka.

Andrew Salgado, A Room with a View of the Ocean, Lauba, Zagreb, 30.6. - 20.8.

Kuća za ljude i umjetnost Lauba slavi šesti rođendan predstavljanjem kanadskog umjetnika Andrewa Salgada, koji živi i radi u Londonu. Osim portreta velikog formata, radi i kolaže, pri čemu koristi rukom obojenu i ručno šivanu tkaninu, a odnedavno se okreće instalaciji. Radovi koji će biti u Laubi, njih 70-ak različitog formata, napravljeni su isključivo za potrebe ove izložbe čiji kustosi obećavaju da će 'predstaviti zanimljiv i inovativan pristup suvremenom slikarstvu koji nadilazi granice samog medija'. Priča, napominju, uključuje posebnu scenografiju, gradnju niza novih prostorija te, između ostalog, umjetne plaže.

Azulejos: Umjetnost portugalskih keramičkih pločica, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, do 27.8.

U Lisabonu postoji cijeli muzej posvećen azulejosima, umjetničkim pločicama koje su nekoć krasile zidove portugalskih velikaša, ali i crkve, samostalne i građanske kuće. Dio njih, i to iz vremena njihova zlatnog doba, odnosno vladavine Joãoa V u 18. stoljeću, sada se može vidjeti i u Hrvatskoj, u zagrebačkom MUO-u. U pitanju je 11 dekorativnih modro-bijelih panoa koji prikazuju pomorske scene, figure u pejzažu, cvjetne motive…, a koji su se do 2015. nalazili u zgradi Veleposlanstva RH u Lisabonu. Azulejosi, inače, od ove godine imaju svoj nacionalni dan, 6. svibnja, jer se smatraju sastavnim dijelom identiteta Portugala, a radi se na tome i da uđu na listu svjetske baštine UNESCO-a.

Mimmo Paladino: Retrospektiva 1980. - 2016., Galerija umjetnina, Galerija Kula, Palača Milesi HAZU, Split, do 7.7.

Talijanski kritičar Bonito Achille Oliva skovao je termin transavangarda kako bi opisao tada novi umjetnički stil koji se u njegovoj zemlji javio početkom 1980-ih, a koji je odbacio apstrakcije i konceptualnost te umjetnosti nastojao vratiti emociju i opuštenost. Jedan od najvažnijih talijanskih, europskih, ali i svjetskih predstavnika toga pokreta svakako je Mimmo Paladino, kipar, slikar, crtač i grafičar, koji se u Splitu premijerno predstavlja s čak tri izložbe, 'Pinokio', 'Etruščanin' i 'Ilijada i Odiseja'.

Pankrti: 'N'č se ne premakne', Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, do 2.7.

Legendarni Pankrti, slovenski bend koji je stvarao punk istodobno s engleskom scenom, predvodeći čitavu jugoslavensku, napunili su 40 godina od osnutka. Tim povodom u Zagrebu se, zahvaljujući galeriji Photon iz Ljubljane, može vidjeti serija starih bendovskih fotografija, kako onih s pozornice, tako i onih iza, često mnogo zanimljivijih. Ističu se pritom osobito one koje je snimio Vojko Flegar, amater koji je svejedno imao odličan osjećaj za bilježenje novorođenog punk duha. Opus mu je još važniji kad se uzme u obzir to da o počecima Pankrta općenito nije sačuvano mnogo materijala jer afirmirani fotografi onda nisu bili zainteresirani za tada neshvatljivu, progresivnu punk scenu.