Osoba na čelu ministarstva kulture koja baš i nema iskustva u tom sektoru, ali se odlikuje tvrdim desničarskim stavovima. Niz kontroverznih ministarskih odluka i uskraćivanja javnih sredstava kulturnjacima i institucijama koje nisu na političkoj liniji desničarske vlade. Svađa oko dokumentarnog filma i napad na državni filmski fond zbog snimanja nedovoljno domoljubnih filmova. Interes svjetskih medija za dramatične svađe ministarstva kulture i kulturnjaka u jednoj maloj zemlji. Sve to bi moglo zvučati kao kratak opis ministarskog mandata Zlatka Hasanbegovića u Runjaninovoj 2, no zapravo se odnosi na rad izraelske ministrice kulture Miri Regev i njezine sukobe s većinom dijelom tamošnje kulturne scene koji traju već treću godinu.

Miri Regev rođena je 1965. u Kiryat Gatu, izraelskom gradu srednje veličine, a kao 18-godišnjakinja se sama prijavila za služenje vojske. U međuvremenu je magistrirala odnose s javnošću i uspješno nastavila karijeru u izraelskoj vojsci doguravši do čina generalice. U vojsci se bavila cenzurom i odnosima s javnošću, a 2008. učlanila se u konzervativnu stranku Likud Benjamina Netanyahua te je već sljedeće godine na izborima osvojila mjesto u izraelskom parlamentu Knessetu.

Uskoro se pokazalo da bivša vojna cenzorica nema dlake na jeziku pa je sudjelovala u prosvjedu protiv useljenika koje je opisala kao 'rak na našem tijelu' te je u medijima opisana kao najveći jastreb svoje ionako ne baš pretjerano umjerene stranke. Na sljedećim je izborima dobila visoko peto mjesto na listi Likuda, opet ušla u Knesset, a 2015. u najnovijoj Netanyahuovoj vladi imenovana je ministricom kulture i sporta. Ubrzo je postalo jasna da nova ministrica i izraelski kulturnjaci neće imati baš dobre odnose s obzirom na to da je Regev objavila kako su 'umjetničke organizacije koje financira država dužne iskazati lojalnost državi' te je i izradila nacrt zakona po kojemu se ukida financiranje kulturnih institucija koje po njezinim kriterijima nisu dovoljno domoljubne. Opisana je kao izraelska verzija Sarah Palin, poznate američke republikanske potpredsjedničke kandidatkinje koja se proslavila nemuštim izjavama i ogromnim neznanjem.

Miri Regev sada je u trećoj godini mandata na čelu izraelskog ministarstva kulture i njezin pohod protiv navodno nedomoljubnih umjetnika u punom je zamahu. Pored zakonskih prijedloga i izjava za medije u kojima se obrušava na umjetničke slobode, Regev rado koristi i Facebook, na kojemu objavljuje tjeralice protiv umjetnika i kulturnih institucija koje joj nisu po ukusu. Jedan od brojnih umjetnika koji joj nije po volji i slavni je izraelski pisac Amos Oz kojega je više puta napadala kao izdajnika.

Najnoviji je primjer napad na malo izraelsko-arapsko kazalište Al-Midan iz Haife, za koje je ministrica kulture na Facebooku objavila da ih treba pod istragu staviti izraelsko državno odvjetništvo zbog predstave 'Paralelno vrijeme', koja tematizira živote palestinskih političkih zatvorenika u izraelskim zatvorima. Regev smatra da je predstava nedomoljubna i da bi kazalište trebalo istraživati zbog sumnje na terorističke aktivnosti, a dodatno od početka mandata kroz birokratske mehanizme sabotira rad Al-Midana koji joj je očito trn u oku. To malo kazalište već je prošle godine moralo na sudu pokrenuti parnicu kako bi dobilo odobrena državna sredstva koja je ministrica Regev protuzakonito stopirala. Naročito joj smeta to što je umjetnički voditelj kazališta Amer Hlehel u jednom intervjuu ljude kojima se bavi predstava odbio nazvati teroristima nego je inzistirao na izrazu 'politički zatvorenici'. Sve je kulminiralo protestnim štrajkom u kojem se trenutačno nalaze radnici kazališta Al-Midan, no sve to ne zabrinjava previše izraelsku ministricu kulture.

Prema pisanju njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitunga, Regev se rado koristi 'otvorenim prijetnjama i uvredljivim verbalnim napadima protiv izraelskih umjetnika i kulturnih institucija koja smatra kritičnima prema vladi te se svojim odlukama kreće na granici legalnosti'. New York Times pak piše da Regev vodi kulturni rat protiv izraelskih umjetnika, a poznati izraelski liberalni dnevnik Haaretz opisuje ju kao 'izraelskog Trumpa s visokim potpeticama'.

Njezina je najnovija ideja ukinuti financiranje svih kulturno-umjetničkih organizacija u Izraelu koje odbijaju nastupati u područjima ilegalnih naselja izgrađenih na palestinskom teritoriju koji su odlučeni i u rezoluciji UN-a. Regev smatra da svi izraelski umjetnici trebaju tamo nastupati zbog 'kulturne pravde' te je prošle godine predstavila prijedlog Zakona o lojalnosti čiji je cilj slomiti bojkot umjetnika uskraćivanjem sredstava svim kulturnim organizacijama i umjetničkim projektima koji nisu na političkoj liniji izraelske desničarske vlade. Poslala je i službeni formular iz ministarstva kulture nizu kulturnih institucija u kojem se traži da ispune i polje s pitanjem jesu li odbili nastupati na okupiranom teritoriju. Svi koji i dalje inzistiraju na bojkotu izgubit će za početak trećinu sredstava, a oni koji budu na liniji ministrice dobit će povećanje od 10 posto, jasno je objasnila Miri Regev.

Sve je opet završilo na sudu, koji je presudio kako je spomenuti formular nelegalan, što nije zaustavilo Regev koja je kulturnjacima poslala novi upitnik s donekle izmijenjenim pitanjima. Opet su uslijedile tužbe u kojima je ministrica kulture opet izgubila, no samo rijetki misle da će odustati od svojeg nauma.

Po volji ministrice nije bio ni dokumentarni film režisera Itzika Lernera koji je prikazivao stanje u izraelskom zatvoru Megiddo u kojem je zatvoreno više od tisuću palestinskih političkih zatvorenika. Regev je dokumentarac napala kao podršku teroristima te ga iskoristila kao povod da umanji sredstva za dva izraelska filmska fonda, od kojih se jedan onda odlučio pridržavati političke linije ministrice. Objavili su da neće financirati filmove koji se bave 'palestinskim traumama', što je Miri Regev oduševljeno pozdravila.

Sada je na dnevnom redu izraelske ministrice kulture to da u Knessetu progura Zakon o lojalnosti koji će, ako prođe, značiti i dodatne sankcije kritično raspoloženim izraelskim umjetnicima. Prosvjed protiv zakona već je najavljen, no sudeći po dosadašnjem radu Mimi Regev na mjestu ministrice kulture, ona odustati ne namjerava.