Detaljnije obrazloženje toga čime je Rijeka osvojila žiri koji joj je dodijelio titulu Europske prijestolnice kulture 2020. tek će biti objavljeno, a na proglašenju je predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka Steve Green iz Europske komisije kazao kako je Rijeka, kao i svi ostali gradovi koji su ušli u drugi natječajni krug, ispunila sve zadane kriterije. No, kako je rekao, odluka Povjerenstva u procjenjivanju predloženih programa gradova nije se temeljila samo na programima koje su pripremili za 2020. godinu, već i na sve ono što imaju namjeru ostvariti i u godinama nakon što ponesu titulu Europske prijestolnice kulture, stavivši naglasak na to da je ključna bila međunarodna dimenzija programa.

Kako komentiraju odluku Povjerenstva, a nakon produljenog vikenda i kad su im se dojmovi malo slegli, upitali smo ljude koji su radili na kandidaturi ostala tri grada. Voditeljica ureda za pripremu kandidature Dubrovnika Paula Brajević u izjavi za tportal kazala je da s obzirom na sastav i reference članova ocjenjivačkog panela nemaju razloga sumnjati u argumente na kojima se temelji odluka čije se čeka obrazloženje. ‘I ovu priliku koristimo da ponovo čestitamo Rijeci na osvojenom naslovu, radujemo se njihovim predstojećim uspjesima u realizaciji projekta, a osobito dobrobiti koja će iz toga proizaći, ne samo za Rijeku, već i hrvatsku kulturu u cjelini’, kazala je Brajević.

Lazareti

Na pitanje za što misli da je presudilo u pobjedi riječke kandidature i je li njihov program bio najbolji, voditelj osječke kandidature Vladimir Ham kazao je kako je jasno da svatko svoju prijavu smatra najzanimljivijom. ‘Proces evaluacije programa podliježe strogim pravilima i definiranim kriterijima. Nažalost, još nemamo uvid u to koji su kriteriji kojoj prijavi bili jača, a koji slabija strana. Uvidom u riječku kandidaturu vidljivo je da je i njihova prijava bila vrlo ozbiljno sastavljena te da udovoljava svim kriterijima. Kvaliteta programa je subjektivan element, ovisno o tome što članovi Povjerenstva nezavisnih stručnjaka očekuju od buduće prijestolnice kulture’, izjavio je Ham te kolegama iz Rijeke poželio puno sreće u provedbi predloženih programa.

Iz tima koji je predvođen Vlatkom Kolarović pripremao pulsku kandidaturu također kažu kako ne znaju što je na kraju presudilo za pobjedu Rijeke. ‘To ćemo tek iščitati iz izvještaja koji će žiri dostaviti u idućim mjesecima, no svi su se gradovi borili pošteno i s istim namjerama: da učine iskorak u svojoj sredini i za sve građane stvore bolje mjesto za život’, poručuju autori pulske kandidature te dodaju kako čestitaju Rijeci i nadaju se da će biti uspješna Europska prijestolnica kulture te da će donijeti pozitivne promjene ne samo u svojoj regiji, već i cijeloj Hrvatskoj.

Tehnološka mandala, Pula

Što dalje planiraju Dubrovnik, Osijek i Pula: Kandidacijski proces pokrenuo je pozitivne promjene

Ako je suditi prema entuzijazmu i najavama o daljnjoj realizaciji programa kojima su konkurirali za EPK, Dubrovnik, Osijek i Pula na putu su ostvarenja brojnih predloženih projekata.

Pula ima plan nastaviti sa započetim promjenama, a pritom naglašavaju da je riječ o jačanju veza između NGO sektora, Grada i institucija jer je to model koji uspješno njeguju. ‘Nadamo se organizaciji velike konferencije Army as Utopia na Brijunima sa Slavojem Žižekom i Fredericom Jamesonom kao glavnim govornicima, voljeli bismo nastaviti komunikacijsko-istraživačke projekte poput ‘I ja sam bio u vojsci u Puli’ te nastaviti suradnju između najjačih ekonomskih tvrtki u Gradu i sektora kulture. Voljeli bismo oživjeti velik dio naše druge programske linije ‘Playing it Fair’ jer se ona tiče participacije i ekonomije, razvoja kreativnih industrija i uključivanja građana u neke sustave i prakse koji su im do sada izmicali’, najavljuju iz Pule, zadovoljni činjenicom da su se pozitivne promjene već počele događati jer su, tvrde, brojni kulturni producenti i umjetnici već napravili brojne promjene u načinu na koji promišljaju kulturu, razvoj publike, vidljivost i europske partnere.

U Dubrovniku pak tvrde da je već sam kandidacijski proces pokrenuo pozitivne promjene i uhvatio zamah koji ne bi bilo lako zaustaviti i kad bi se htjelo.

‘Dubrovnik ostaje grad u nastajanju, a prvog radnog dana nakon produljenog vikenda započelo se s konkretnim pripremama za realizaciju projekata iz druge kandidacijske knjige. Nova platforma Dubrovnik 2.0 za početak će nastaviti raditi u ustroju kakav je postavljen za pripremu kandidature, a sve potrebne promjene i reorganizacija će se provoditi u hodu’, kažu nam. Neupitna je najavljena obnova ljetnikovca Gučetić sa svim planiranim sadržajima, a Lazareti i dalje ostaju ključna točka koja će se nastaviti profilirati kao kulturni centar usmjeren na istraživanje i predstavljanje suvremene umjetnosti.

‘Ne možemo sa sigurnošću reći da ćemo realizirati sve planirane projekte, a neki od njih i nisu nužno kompatibilni s vizijom Dubrovnik 2.0 pa ćemo ih modificirati i razmotriti neke sasvim nove. Zasad je izvjesno da ćemo realizirati Limits od Perception, Made in Dubrovnik, Tales of Other Times i Nothing Inert in the World’, zaključuju iz dubrovačkog tima.

Većinu programa koje su predložili u svojoj prijavnoj knjizi i Osječani žele provesti u djelo. ‘Sada imamo sjajan predložak koji bi šteta bilo ne koristiti, osobito zato što ne postoji vremenski pritisak za provedbu programa. Do kraja ovoga tjedna provest ćemo analizu na temelju atraktivnosti, financijskih kapaciteta i slično te odlučiti što ide u provedbu već ove godine, a što ćemo krenuti prijavljivati na programe fondova EU-a (Kreativna Europa) ili nacionalne natječaje za iduću godinu’, rekao nam je Vladimir Ham.