Retrospektiva klasičnih naslova znanstvenofantastičnog filma u kinu Tuškanac otvara se u utorak, 1. listopada filmom ‘Dan kad se Zemlja zaustavila’ Roberta Wisea, jednim od prijelomnih ostvarenja žanra.

Wiseov film iz 1951. godine, ovjenčan Zlatnim globusom za osobito promicanje razumijevanja među narodima, mirotvorno je angažirana fantastična triler-drama koja se temelji na kratkoj priči američkog pisca Harryja Batesa. U eri sve intenzivnijeg hladnog rata film je poručio ljudima da će u slučaju poigravanja atomskim oružjem biti istrijebljeni, a ujedno se i kritički referirao na strahote Drugog svjetskog rata.

Uoči projekcije tog filma, polusatno predavanje o SF filmovima održat će pisac, prevoditelj i ilustrator Aleksandar Žiljak, najavljeno je iz kina Tuškanac, u kojemu će se do 6. listopada prikazati još deset najreprezentativnijih ostvarenja žanra, podjednako onih visoke produkcije, kao i nekih kultnih, niskobudžetnih uradaka.

Filmovi odabrani za retrospektivu tematiziraju rat, invaziju na zemlju, mutante i simbiotičke organizme nastale kao posljedica radijacije ili znanstvenih eksperimenata.

‘Unatoč određenoj tematskoj heterogenosti, temeljno obilježje SF filmova pedesetih, preuzeto iz temeljnih žanrovskih preokupacija horora, kao dotad dominantnog žanra filmske fantastike, jest tematizacija straha, osjećaja nelagode, tjeskobe i prijetnje, a nastali su kao odraz naširoko rasprostranjene hladnoratovske psihoze i paranoje, antikomunističke histerije i 'lova na vještice' senatora Josepha McCarthya, kao i mogućih katastrofalnih (zlo)uporaba atomske energije koja bi mogla dovesti do apokalipse i samouništenja civilizacije’, ističe se u najavi.

Dan nakon ‘Dana kad se Zemlja zaustavila’ na programu je znanstvenofantastični, horor ‘Oni’ Gordona Douglasa iz 1954. godine sa sličnom porukom, jedan od prvih filmova iz svojevrsnog podžanra o ´nuklearnim čudovištima'. Film je bio nominiran za Oscara u kategoriji najboljih specijalnih efekata - zapažen je po čudovišnim divovskim mravima, te izuzetno uspjelim zvučnim efektima.

Neizbježan je i film ‘Muha’ Kurta Neumanna, križanac znanstvene fantastike i horora, koji je 1986. dobio uspješnu verziju u režiji Davida Cronenberga. Film se bavi temom mogućih tragičnih i katastrofalnih posljedica do kojih može dovesti upotreba uznapredovale tehnologije.

Komercijalno izuzetno uspješan ‘Rat svjetova’ (Byron Haskin, 1953.) smatra se ne samo klasičnim žanrovskim ostvarenjem, nego i rodonačelnikom svih filmova o izvanzemaljskoj invaziji koji je utjecalo na brojne filmaše, među ostalim i na Stevena Spielberga za ‘Bliske susrete treće vrste’ te gotovo tri desetljeća kasnije i osuvremenjene inačice ‘Rata svjetova’.

Steve McQueen u prvoj zapaženoj ulozi u koju nije vjerovao

Film ‘The Blob’ (1958) Irvina S. Yeawortha je kao glavnog glumca predstavio Stevea McQueena u njegovoj dotad najzapaženijoj ulozi. Bio mu je ponuđen izbor između jednokratnog honorara od tri tisuće dolara ili deset posto zarade od kino-distribucije, no kako nije vjerovao u uspjeh filma izabrao je prvu opciju.

Taj film, popularni predstavnik žanra fantastičnog B-horora, dio kritike interpretirao je i kao metaforu otuđenja mlade rock´n´roll generacije koja se sve više sukobljavala sa svijetom svojih roditelja.

Dijelom izvedena u stilu film noira, fantastična horor-drama  ‘Invazija tjelokradica’ (1956) Dona Siegela, prema mnogima je i najuspjelije SF ostvarenje iz 50-ih, svojevrsna politička alegorija na strah od komunizma i ´lov na vještice´ koja propituje temu paranoje prenoseći je na gledatelje.

Film je inicirao nastanak velikog broja filmova o replikantima i zlim silama koje zaposjedaju ljude, Philip Kaufman je 1978. režirao uspjeli prepravak filma, a Abel Ferrara je 1993. ponudio svoju, ponešto inferiorniju interpretaciju romana Jacka Finneyja.

‘Zabranjeni planet’ (1956) Freda M. Wilcocxa, akcijska je SF pustolovina koja Shakespearovu ‘Oluju’ smješta u 23. stoljeće, tematizira ulogu znanosti u unapređenju, ali i mogućem uništenju čovjeka, kao i s tim povezan odnos Boga i čovjeka. U tom su filmu prvi put kao oružje korišteni laserski pištolji.

Invazije svemiraca, mutanti, ludi znanstvenici, strah od atomske energije i komunista

Retrospektiva donosi i remek-djelo redatelja Christiana Nybyja, ‘Stvar’ ( 1951), prvi film s temom izvanzemaljske invazije kojeg mnogi drže ujedno i najboljim.

Kako se napominje, za bezvremenski uspjeh filma zasigurno je izuzetno značajan utjecaj velikog Howarda Hawksa koji je djelo možda režirao i u cijelosti, ali je kao redatelja naveo svog montažera Nybyja te mu tako omogućio članstvo u redateljskom cehu.

‘Nevjerojatni čovjek koji se smanjuje’ (Jack Arnold, 1957) , jedan od klasičnih naslova zlatne ere filmske znanstvene fantastike, ocjenjuje se kao ‘inteligentno koncipirano, sugestivno režirano i raspoloženo glumljeno djelo koje se može interpretirati kao metafora o opasnostima i pogubnostima korištenja atomske energije, ali i kroz filozofsku optiku bavljenja time što uopće znači biti čovjek.

Još jedno od poznatih i vrlo popularnih ostvarenja iz zlatnog razdoblja žanra u programu je ‘Tarantula’ (1955) Jacka Arnolda, koji eksploatira tada već zastario, no tijekom 30-ih i 40-ih godina popularan motiv djelovanja ludog znanstvenika koji greškom stvori mutirana čudovišta.

‘Arnoldova režija je jednostavna i učinkovita, specijalni efekti su sasvim pristojni, a premda cjelini nedostaje suptilnosti pa i svojevrsnog poetskog nijansiranja koje je obilježilo ostale redateljeve filmove, posrijedi je prilično zabavno ostvarenje brzog ritma’, ocjenjuje se u najavi.

Retrospektivu zatvara još jedan Arnoldov film, ‘Došlo je iz svemira’ (1953), ekranizaciju priče ‘Meteor’ Rayja Bradburyja. Za razliku od sličnih filmova ovdje su izvanzemaljci uglavnom neagresivna bića, odnosno postaju agresivnima tek kad se osjete ugroženima.

Prvi film s adaptacijom neke priče Rayja Bradburyja,  bio je i žanrovski debi redatelja Jacka Arnolda, koji će pod producentskom paskom Georgea Pala u kasnijim projektima na određeni način poetizirati žanr.

Uvod u SF tjedan - legendarni ‘Blade Runner’ Ridleya Scotta

Kao svojevrsni uvod u SF tjedan kino Tuškanac večeras u svom programu Kinokultura donosi projekciju filma ‘Blade Runner’ (1982) Ridleya Scotta, jednog od najznačajnijih i najutjecajnijih filmova svih vremena.

Smješten u 2019. godinu Los Angeles je prikazan kao prljav i prenapučen grad, hladan, mračan, negostoljubiv i dekadentan megalopolis, u kojemu živi detektiv Rick Deckard (Harrison Ford), djelatnik policijske organizacije Blade Runner, zadužene za likvidiranje odmetnutih ´replikanata´.

Ta iznimno uspjela adaptacija romana ‘Sanjaju li androidi električne ovce?’ Philipa K. Dicka opisuje se kao ‘impresivno stiliziran i atmosferičan film koji imponira prikazom dekadencije jednog izuzetno bogatog i zaokruženog distopijskog svijeta’.