Osim navedenih izdanja, publika se imala prilike upoznati i sa stripom 'Blast' Manua Larceneta, fascinantnim putovanjem junaka - oličenjem suvremene tjeskobe, ali ujedno i grandioznosti svih aspekata ljudskosti, te smo upravo u iščekivanju zadnjeg nastavka serijala.

Manu Larcenet je, uz Lewisa Trondheima i Joanna Sfara, najistaknutiji predstavnik revolucionarnog novog vala francuskih strip autora. Proslavio se stripom Svagdanja borba, dobitnikom Grand Prixa festivala u Angoulêmeu, sjajnim portretom mladog fotografa koji je upao u životnu i kreativnu krizu.

U međuvremenu, urednik Marko Šunjić predstavlja klasike devete umjetnosti, konačno objavljene i u hrvatskom prijevodu.

V kao Vendeta smještena je u Englesku kojom je zavladao totalitarizam nakon što je razorni rat preoblikovao lice planeta. Po ovom stripu nastala je filmska uspješnica O za osvetu s Natalie Portman i Hugom Weavingom u glavnim ulogama. Strip pripovijeda o tajanstvenom neznancu pod bijelom porculanskom maskom i njegovoj mladoj štićenici, koji se protiv političke prisile bore terorom i apsurdom. Napeta je to pripovijest o granicama dobra i zla koje se zamute kad se kroči u ideološke vode, pripovijest koja do u detalje crta svijet u kojem političkih i osobnih sloboda nema.

Ovaj moćni ep Alana Moorea i Davida Lloyda o oduzimanju slobode i osobnosti, Fibra vam predstavlja u obogaćenom izdanju, boljoj obradi te na preglednijem i luksuznijem formatu. U knjigu su uključena sva poglavlja izvorne serijalizacije, ali i nanovo obojene vezne stranice, uvodi Lloyda i Moorea, Mooreova opsežna povijest nastanka stripa te širi izbor skica Davida Lloyda. Strip je preveo Darko Macan, za dizajn je zaslužna Melina Mikulić

Sandman scenarista Neila Gaimana, jednoga od najprodavanijih svjetskih strip-autora prema New York Timesu, najznačajniji strip je devedesetih godina. Kao bogata mješavina modernih mitova i mračne fantastike u koju su neprimjetno utkani suvremena književnost, povijesna drama i legende, Sandman se također smatra jednom od najoriginalnijih i umjetnički najambicioznijih serija modernoga doba. Do svoga svršetka 1996. znatno je pridonio umjetničkom sazrijevanju stripa, a sam postao fenomen pop-kulture.

Ovaj klasik stripa Fibra predstavlja u ultimativnom izdanju. Prva od četiri prekrasno dizajnirane knjige donosi prvih dvadeset sveski 'Sandmana' s posve novom i od autora odobrenom bojom na prvih osamnaest brojeva, mnoštvom nikad prije objavljenih materijala, uključujući cjelovit prijedlog serije, galeriju dizajna likova koje su crtali Gaiman i crtači prvih varijanti 'Sandmana', kao i čitav scenarij za 19. broj 'Sandmana', San Ivanjske noći nagrađen s World Fantasy Award. Uz scenarij su priložene i reprodukcije originalnih crteža olovkom Charlesa Vessa.

Druga od četiri prekrasno dizajnirane knjige donosi brojeve 21-39 stripa 'Sandman', uz remasterirani kolor na svih 19 epizoda, a Colleen Doran ponovo je otuširala svoje crteže olovkom za 34. epizodu. Knjiga sadrži i mnoštvo dodatnog materijala, uključujući i dvije nikad prije pretisnute Gaimanove priče (jednu u prozi i jednu ilustriranu), GALERIJU SNOVA i cjelovit Gaimanov scenarij i crtež olovkom Kelleyja Jonesa za drugo poglavlje priče Doba magli iz 'Sandmana' #23. Strip je prevela Tatjana Jambrišak, a dizajnirala Melina Mikulić

Serijal Živi mrtvaci popularizirala je TV serija istoimenog naslova. Original je prevela Tatjana Jambrišak, a dizajn je radila Melina Mikulić.

'Koliko sati u danu ne gledate televiziju? Kad smo se posljednji put ZAISTA potrudili dobiti nešto što smo željeli? Koliko je vremena prošlo otkad smo zaista TREBALI nešto što smo ŽELJELI?
Svijeta kakvog smo poznavali više nema. Svijet trgovine i frivolnih potreba zamijenio je svijet preživljavanja i odgovornosti.

Epidemija apokaliptičnih proporcija pomela je Zemlju, a mrtvi su uskrsli i hrane se živima. Za nekoliko mjeseci društvo se rasulo - nema vlade, nema dućana s namirnicama, nema pošte, nema kablovske.

U svijetu kojim vladaju mrtvaci, prisiljeni smo napokon početi živjeti', stoji u najavi serijala.