Unatoč neospornom iskustvu i stručnosti, njeno je imenovanje na mjesto ravnateljice Klovićevih dvora uzburkalo kulturnu javnost te kod dijela izazvalo oštre kritike i spekulacije o političkoj smjeni dotadašnje ravnateljice Vesne Kusin, a meta kritika bila je ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić

Presudan je faktor bio, prema riječima ministrice Zlatar-Violić, program koji je prijavila Viculin. I to prije svega, objasnila je Zlatar-Violić, zato što taj program pozicionira Galeriju kao socijalno otvorenu instituciju, kako onima u struci, tako i posjetiteljima, te umjetnicima iz drugih kreativnih područja, posebno izdvojivši okrenutost ka povećanju međunarodne aktivnosti Klovićevih dvora.

U razgovoru s Marinom Viculin pokušali smo saznati koje inovacije nas čekaju u Klovićevim dvorima te što je glavna promjena u odnosu na osam godina vodstva Vesne Kusin.

'Morate znati da smo tijekom ove godine mi obavezni realizirati ono što smo zajedno s prošlom ravnateljicom prijavili kao naš program Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu te smo s odobrenjem financijske podrške dobili i ugovornu obavezu da te programe realiziramo u obliku u kojem smo ih prijavili. Dakle s programom koji bismo eventualno mogli obilježiti kao 'moj' možemo krenuti tek s početkom 2013. Želimo graditi koprodukcijske programe s drugim europskim muzejsko-galerijskim kućama, što je zahtjevan projekt čije ćemo rezultate vidjeti tek kroz najmanje dvije godine. Takvi će nam projekti donijeti drugačije izložbe, a i pružit će nam šansu za promociju vlastite kulture i novih ideja. Pružit će nam, nadamo se, i sustave održivog financiranja iz više izvora', kazala je Viculin.

Iako nije konkretizirala koje nam to promjene donosi, Viculin je istakla kako u konačnici od Klovićevih želi učiniti prostor koji pulsira dnevnim ritmom i bit će sličan njenoj viziji suvremenog muzejskog prostora 21. stoljeća.

'Dakle, to nije prostor konzumacije, već prostor kreacije! I zato koncept na kojem radimo zahtijeva vrijeme kako bi pokazao sve svoje potencijale. Treba mijenjati način na koji razmišljamo o izložbama i o njihovim korisnicima, gledateljima, uživateljima. A promjenom svojih izložbenih prezentacija mijenjamo i svoju publiku. Izložbe su primarno koncept, one sadržavaju i promoviraju određeni način razmišljanja o svijetu. Ta se snažna ideja prenosi kroz artefakte kojima je pridružena, jedno bez drugoga ne ide', izjavila je Viculin, dodavši da izložba danas mora biti doživljaj i zabava barem jednako snažna kao film.

A dok iščekujemo nove i drugačije Klovićeve dvore, iako ne možemo sa sigurnošću reći što je to što čekamo, s ravnateljicom smo se dotakli bliže i nešto izvjesnije budućnosti.

Početkom lipnja u galeriji se otvara Četvrto biennale ilustracije. Biennale ilustracije je 2006. inicirala muzejska savjetnica Klovićevih Koraljaka Jurčec Kos, a ove je godine zemlja partner Australija. U jesenskom programu u planu je izložba minijaturista Julija Klovića.

'Kustosica Jasminka Poklečki Stošić dobila je potvrdu da su među ostalima pariški Louvre, londonski British Museum i firentinska Galleria degli Uffizzi spremni posuditi vrijedne Klovićeve listove i kodekse, ali realizacija takve izložbe je toliko skupa da još strepimo nad njom', kazala je Viculin.

Viculin je istakla i kako je Galerija Klovićevi dvori dobila poziv njemačkog Centra za medijsku umjetnost (Zentrum fur Media Kunst) iz Karlsruhea da u njihovom prostoru postavi izložbu Ivana Faktora 'Prvi program' održanu kod nas 2010. godine. Smatra to važnim momentom za Galeriju Klovićevi dvori i za nagrađivanog hrvatskog umjetnika jer je riječ o najznačajnijoj muzejskoj kući za multimedijalnu umjetnost u Europi. Viculin je dodala i da je nastup Ivana Faktora sjajan primjer onoga što želi postići svojim programom - raditi ne samo na izložbama u svojoj kući, već i na intenzivnoj promociji hrvatske umjetnosti izvan naših granica.