Korijeni te knjige sežu u 1990. kada Radaković u časopisu Oko objavljuje kratku priču 'Povijest o Kazimiru Maljeviču (Tübingenski zapis o Juliju Kniferu)'. Četiri godine kasnije Kniferu posvećuje i knjigu u kojoj je sabrao svoja razmišljanja o njegovu stvaralaštvu, uz dugački razgovor koji je s njim vodio. Ovo reizdanje, koje je objavila nakladnička kuća Meandar, dijelom se razlikuje od prvog.

Radaković je na promociji rekao kako mu je velika čast što se njegova knjiga objavljuje u izdavačkoj kući koja nosi ime po jednom od ključnih Kniferovih motiva.

'Izdanje iz 1994. već nakon godinu dana nije bilo u opticaju, interes za Knifera u Beogradu je bio ogroman', ustvrdio je dodavši da se novo i staro izdanje razlikuju po detaljima.

'Prvo izdanje pisao sam kao dnevnik i koristio mnoge fotografije koje sam napravio pri susretima s njime, no u drugom sam ostavio samo fotografiju na naslovnici i sam sam sebe definitivno zabetonirao kao pisca koji napušta multimedijalnost', dodao je.

Književnik Miroslav Mićanović rekao je kako mu je zanimljiva perspektiva koja izlazi iz prostora povijesti umjetnosti, ali i način na koji je knjiga napisana i strukturirana. Njezin autor plete priču oko velike teme - Knifera, ali ne samo da povlači pitanja identiteta, vlastitih osjećaja i putovanja, nego i pokazuje umjetnika u njegovoj veličini i važnosti.

Po njegovim riječima, to se često manifestirala kao eksplicitno odustajanje od želje da se mijenja svijet i tradicija, no Knifer i u toj knjizi izranja kao osebujan, važan umjetnik koji je u postojanosti i želji da njegove slike ne reprezentiraju svijet zapravo reprezentirao taj važan segment umjetnosti koja ispituje vlastiti jezik i postojanje.

Izdavač knjige Branko Čegec kaže kako je do prvog izdanja došao još davno, a kasnije se u susretima s autorom na sajmovima knjiga u Beogradu dogovarao o njezinu reizdanju, s obzirom da se ono prvo danas gotovo uopće više ne može naći.

'Knifer je umjetnik uz kojega smo vezani već i samom imenom naše firme, on se sam šalio da joj je on onda kum, a sa Žarkom smo vezani jer je Knifer jedna od najznačanijih tema njegova spisateljskog opusa', napomenuo je.

Julije Knifer (Osijek, 1924. – Pariz, 2004.), studirao je slikarstvo početkom pedesetih na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, a krajem pedesetih bio je jedan od osnivača grupe Gorgona. Početkom šezdesetih sudjeluje na prvoj izložbi 'Novih tendencija'. Zapažene nastupe imao je na bijenalu u São Paulu, te na Venecijanskom bijenalu.

Njegov je prepoznatljiv motiv još od šezdesetih prošlog stoljeća meandar, koji je izvodio u nizu varijanti i u različitim tehnikama - od olovke do ulja na platnu, kolaža i murala.