Izložbu 'Hrvatska glagoljica', postavljenu u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu, svečano je u utorak navečer otvorila predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, naglasivši kako je potrebna intenzivnija promocija glagoljice kao čuvarice hrvatskoga identiteta.

'Treba postati dijelom ne samo našega brenda nego i naše svakodnevice. U glagoljici se zrcali burna prošlost naše domovine', rekla je predsjednica dodavši kako je hrvatska kultura obogatila europsku i svjetsku baštinu. Istaknula je kako je Hrvatska od svoje najranije povijesti mjesto susreta različitih kultura i tromeđa gdje su se sudarale velike sile - Turska, Mletci i Habsburška Monarhija.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako djela hrvatske kulture treba učiniti što dostupnijima širokoj javnosti. 'Glagoljica je vrijednost po kojoj smo drukčiji od drugih', ona je dio našega identiteta, rekla je.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica organizirala je izložbu u sklopu programa Europske godine kulturne baštine pod sloganom 'Slovimo glagoljicom'. Izložba pruža prikaz glagoljice kroz prizmu njezina povijesnog razvoja, tipografije, kulturološkoga utjecaja i suvremene primjene.

Najstariji hrvatski epigrafski spomenici i tisuće stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata ispisanih glagoljicom svjedoče o dugovječnosti i neprekidnu razvoju hrvatske kulture, koja je to pismo ne samo prigrlila već ga i od 13. stoljeća oblikovala u novi, vlastiti sustav poznat kao uglata ili hrvatska glagoljica. Taj je novi i za hrvatsku kulturu specifičan tip glagoljskoga pisma tijekom stoljeća postao jednim od središnjih simbola našega kulturnog identiteta.

Put je do takva statusa uglate glagoljice vodio preko vrijednih ruku klesara, umornih očiju pisara, gorljivosti popova glagoljaša, vještine naših najstarijih majstora tiska, predanosti znanstvenika te kreativnosti i viđenja pojedinaca u kulturnim industrijama, ističe se u opisu izložbe. Prezentacijskim tehnikama građa je predstavljena u nekoliko tematskih cjelina – od teorija o postanku glagoljice, područja njezine geografske pojavnosti, preko glagoljskih pisara, glagoljaškoga pjevanja i glagoljskih spomenika, sve do izbora najvrjednijih rukopisnih i tiskanih djela na glagoljici, kao i suvremene primjene glagoljice u komunikaciji, gospodarstvu, kulturi i javnome životu.

Izložba 'Hrvatska glagoljica' predstavlja završnicu u ciklusu aktivnosti posvećenome promicanju najstarijeg hrvatskog pisma u sklopu Europske godine kulturne baštine koji je započeo poticajem za proglašenje 22. veljače, ujedno i Dana NSK. Izložba je za posjetitelje otvorena do 15. prosinca.