Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu za proljeće priprema veliku retrospektivnu izložbu Ivane Popović, jedne od najintrigantnijih hrvatskih suvremenih umjetnica koja je svojom preranom smrću 2016. ostavila nesistematiziran i javnosti nedovoljno poznat opus. Ovom prilikom prvi će se put predstaviti njezina postignuća u kazalištu, kostimografiji, performansu, kiparstvu, modi, slikarstvu, crtežu, primijenjenoj umjetnosti i produkt dizajnu koja je uvijek obilježavala zaigranost duha
Još za vrijeme studija kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti Ivanu Popović proglasili su zvijezdom zagrebačke off-scene zbog iznimno originalnog i nekonvencionalnog pristupa, kaže autorica i kustosica njezine retrospektivne izložbe u MSU Nataša Ivančević.
Popović je tada vodila kazališne skupine - Studio kinetičke figurativne skulpture 'Linija manjeg otpora' i Virus Teatar Michelangelo - među čijim su radovima revija šešira u Kulušiću 1989. te predstava 'Ribizl bomba' na Eurokazu 1991. U njima je pokazala karakteristike koje će obilježiti čitav njezin kasniji opus.
'S jedne strane to su sklonost igri, parodiji, travestiji i ironiji, skulpturalnosti kostima i preobrazbi tijela kostimom. S druge strane vidljive su naznake njezina središnjeg umjetničkog i životnog načela, tzv. etike estetike, umjetničkog aktivizma u skladu s kojim je kritički sagledavala, preispitivala i ismijavala mnoge društvene fenomene poput nametnutih jednoobraznih standarda ljepote i odijevanja, nacionalizma, etnokiča i malograđanštine', objašnjava Ivančević, dodajući da je Popović ostvarila obiman kostimografski opus za više od 20 predstava u Sloveniji i Hrvatskoj, surađujući tako s Montažstrojem, Ivicom Buljanom, Krešimirom Dolenčićem i drugima.
I na polju modnog dizajna Popović je od samih početaka djelovala neovisno o lokalnoj modnoj sceni, neopterećena svjetskim trendovima. Pratila je, kako je sama govorila, ljude i društvo. 'Svu odjeću šivala je sama, naglašavajući rad s prirodnim materijalima. Ručno je bojala i oslikavala tkanine, kojima je pristupala kao obliku kiparenja', kaže Ivančević.
Poznate su serije njezinih projekata 'Žrtva mode' i 'Standard konfekcija', u kojima je najjasnije upisana ta njezina privatna i profesionalna kritika modnog sistema.
'Žrtva mode' bio je igrokaz i performans u kojemu je obrađivala uvijek aktualnu temu kompulzivne potrošnje i ovisnosti o modnim trendovima, a u 15 godina realizirala je više projekata posvećenih tom fenomenu.
'Prvi je bio modni igrokaz na Trgu bana Jelačića 1993., kada su se sudionici onesvijestili i nepomično ležali na pločniku. Prikaz modne procesije koju je izvela 1995. u prostoru Muzeja suvremene umjetnosti pod nazivom 'Madona: Ja sam trudna, Ja: Ja sam žrtva mode!', dobio je globalnu vidljivost emitiranjem u emisiji 'PULSE' na MTV-u. Konceptualno i vizualno najintrigantniji je fotografski performans naturalističkog karaktera predstavljen na 1. PechaKucha Night u Zagrebu 2009. s ekspresivnim i upečatljivim scenama izranjavanih i 'mrtvih' tijela', kaže Nataša Ivančević.
vezane vijesti
U vizualnoj umjetnosti Popović je također ostvarila raznorodan opus. Radila je slike, kolaže, crteže, skulpture, instalacije, pri čemu je nije zanimalo istraživanje forme, već prikaz trenutka i doživljaja, prijenos emocija i priče.
'Uvijek joj je čovjek bio u središtu, a priroda drugi izvor nadahnuća. Modelirala je u glini, materijalu kojim su drevni narodi oblikovali prve uporabne predmete, ali i votivne figure. Elementarnost materijala i spoj prirodnih elemenata bila je idealan materijal za umjetnicu koja je bila duboko povezana s prirodom i životnim ciklusima i koja je upravo rukama stvarala materijalnu bazu za opstanak, ali i toliko potrebnu umjetničku kreaciju', pojašnjava Ivančević.
Ta iscjeljujuća snaga zemlje i rada ruku Popović je bila i jedan od glavnih oslonaca u najtežoj borbi njezina života, borbi s karcinomom dojke, kada se vratila modeliranju, hipnotički stvarajući 10.000 figurica 'Promatrača'. Ovim je dugogodišnjim, a ujedno svojim posljednjim kiparskim projektom stvorila jedinstveno umjetničko ostvarenje epskih razmjera, a predstavljeno je 2013. u stalnom postavu MSU-a, 'Zbirke u pokretu'.
Danas je teško napraviti jasnu razliku između kostimografskog, modno-dizajnerskog, kiparskog i performativnog rada Ivane Popović, kaže Nataša Ivančević, zato što ona u svom radu nikad nije bila žrtva konvencija. Radila je spontano, povezujući razne discipline i medije, ali u intervjuima se često vraćala na temu mode i zašto se primarno odlučila tako izražavati.
'Odjeća je najzdraviji medij, ljudi se u tome najbolje nađu', rekla je. 'Draže mi je da netko ono što sam mu napravila ne skine, nosi, voli i ljubi nego da moj kip stoji na kakvom trgu.
Ivana Popović umrla je krajem 2016., kad joj je bilo samo 48 godina. Njezina retrospektiva u MSU otvara se 21. ožujka i trajat će do 28. travnja.
